Site icon narod.hr

Jurasić: Hrvatski povjesničari u udžbeniku riješili dvojbu Aleksandra Vulina o Stepincu

udžbeniku

Foto: Montaža: Narod.hr; izvor: Fah, snimka zaslona

U nedavno povučenom hrvatskom udžbeniku “Zašto je povijest važna?4”, trojica hrvatskih autora Miljenko Hajdarović, Vedran Ristić i Nikica Torbica rješavaju Vulinovu dvojbu: “Presuda je poništena zbog nepravedno provedenoga ili montiranog postupka, no to ne znači da je rehabilitiran”, piše Marinko Jurasić za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Jurasić: Ako Bandićeva mjera roditelj odgojitelj nije bila učinkovita, Tomaševićeva definitivno daje rezultate

Vulin se pita je li Stepinac rehabilitiran ili je samo poništena osuđujuća presuda

Srbijanski “ustašolog”, a zbog svojih istupa persona non grata u Hrvatskoj, Aleksandar Vulin među prvima je 2016. reagirao na objavu poništenja osude zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Pitajući se je li rehabilitiran ili je samo poništena osuđujuća presuda. U nedavno povučenom hrvatskom udžbeniku “Zašto je povijest važna?4”, trojica hrvatskih autora Miljenko Hajdarović, Vedran Ristić i Nikica Torbica rješavaju Vulinovu dvojbu: “Presuda je poništena zbog nepravedno provedenoga ili montiranog postupka, no to ne znači da je rehabilitiran”.

I povjesničar Hrvoje Klasić već je tada i bez uvida u obrazloženje presude za Hinu 2016. rekao da poništenje nije proglasilo Stepinca nevinim nego je utvrdilo da je u procesu došlo do pogreške. Zajedničko im je da je presuda Stepincu “samo poništena”, a rehabilitacija bi bila nešto više.

Deklaracija o osudi političkog procesa i presudi kardinalu dr. Alojziju Stepincu

Prema Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, u odredbi o “pravu na rehabilitaciju” piše: “Počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni ovim Zakonom, smatrati se osobom koja nije počinila kazneno djelo. A njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo.”. Sustav e-građani omogućuje podnošenje zahtjeva Ministarstvu pravosuđa i uprave. Te se navodi “nakon rehabilitacije počinitelj kaznenih djela ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i uživa ista prava i slobode kao neosuđivane osobe”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski sabor je 14. veljače 1992. donio Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu. A po kojoj je nepravednom osudom Stepinca nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu. Deklaracija nema pravnu snagu, ali je od političkog i povijesnog značaja. Za očekivati je da su je trojica autora mogla spomenuti kad su se već odlučili na svoj specifičan način podučavati o rehabilitaciji.

>Marinko Jurasić: Izvješća pravosudnih čelnika su sumorna, obeshrabrujuća i traže hitno djelovanje

Pravna i povijesna činjenica: Alojzije Stepinac je neosuđivana i nevina osoba

Ali, očito i to ulazi u okvir onoga što povjesničar i docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Branimir Janković kao urednik portala Historiografija.hr naziva – nezaustavljivim različitim pogledima na povijest. Premda, jedno su pogledi, a drugo su činjenice. O Milki Planinc i njezinoj “par-nepar” politici može se misliti ovako i onako. Ali s obzirom na njezinu ulogu u slomu hrvatskog proljeća i u bivšem režimu, zbog toga je asocijativno povezivati s “željeznom lady”. I sve to pod egidom “Stvaranje Republike Hrvatske” edukativna je perverzija, uz svo uvažavanje povjesničarskog slobodoumlja.

Taj “čarobni štapić” onda dopušta i nonsens s tumačenjem poništene osude Stepinca. U javno dostupnoj presudi, Županijski sud u Zagrebu je u povodu zatražene revizije Borisa Stepinca, 2016. presudio. “U cijelosti se poništava u izreci o kaznenoj odgovornosti presuda Vrhovnog suda Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu od 11. listopada 1946”. A kojom je Stepinac bio osuđen na 16 godina zatvora. Obrazloženo je da je revizija prihvaćena “zbog svih utvrđenih povreda priznatih načela pravne države i demokratskog društva”. Među ostalim, u sudnici je bila atmosfera “poziva na linč”. A dovoljno je već i to što je od uhićenja do osude Stepinca trebalo 23 dana, a bilo je 13 optuženih i 40 kaznenih djela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedica poništaja osude kako piše na 13. stranici presude Županijskog suda u Zagrebu je “da se dr. Alojzije Stepinac ima smatrati neosuđivanom i nevinom osobom”. To je pravna, a sada i povijesna činjenica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version