Smijenjena državna tajnica u Ministarstvu uprave i bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac uhićena je 29. svibnja u operaciji USKOK-a te se sumnjiči za niz koruptivnih radnji među kojima su i one vezane uz aferu vjetroelektrane Krš-Pađene koje predstavljaju jednu od najvećih investicija u Hrvatskoj, tešku oko 1,9 milijardi kuna.
Naime, istražitelji sumnjaju da je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto.
Milanovićeva obitelj, tri ministra, likvidirani mafijaš
No kako je riječ o projektu koji se razvija preko deset godina, u aferi vjetroelektrane spominjane su osobe koje nisu obuhvaćene USKOK-ovom istragom.
Iako je projekt započet za vrijeme Vlade Ive Sanadera, dolaskom Zorana Milanovića na mjesto premijera, projekt se ne preispituje, pisao je istraživački novinar Gordan Malić. On navodi kako je postojala poslovna povezanost između premijerovog pokojnog brata Krešimira Milanovića i Inje Bašića, brata Milenka Bašića koji stoji iza projekta vjetroelektrana pokraj Knina. Naime, Inja Bašić je 2009. godine preuzeo udjele u jednoj tvrtki partnera Kreše Milanovića. Inače, o Inji Bašiću pisalo se i krajem devedesetih na suđenju Maglovljevoj skupini zbog krijumčarenja ukradenih automobila, ulja i šećera koju je vodio pukovnik Željko Maglov, zapovjednik 73. bojne Vojne policije.
Malić je pisao kako su zbog njegovih tvrdnji o projektu vjetrelektrane, navodno zabrinutost iskazivali Petar Pripuz, poduzetnik koji je svojedobno uhićen zajedno s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem, ali i likvidirani Vinko Žuljević Klica, koji se povezivao sa zagrebačkim mafijaškim skupinama. Žuljeviću se inače sudilo u slučaju ubojstva agenta domaćih obavještajno-policijskih institucija Veselina Marinova, ali je oslobođen optužbi.
Zoran Milanović se pak spominjao glede mogućeg pogodovanja projektu vjetroelektrana jer je u zadnjem danu mandata njegove Vlade, na staru godinu 2013., dan prije isteka roka primjene starog-postojećeg tarifnog sustava ishodio povlaštenu cijenu od HERA-e, čime je kako je pisao Malić, osigurano dodatnih milijardu kuna poticaja C.E.M.P.-u.
O vezama Milijana Brkića i Ivana Vrdoljaka više se puta pisalo iako to obojica negiraju, no Malić tvrdi da je Brkić zajedno s Josipom Rimac bio zadužen za guranje tog projekta u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića.
Što se tiče ministara SDP-ovih i HDZ-ovih Vlada, Radimir Čačić, bivši ministar gospodarstva u SDP-ovoj Vladi optužio je Ivana Vrdoljaka, također bivšeg ministra u SDP-ovoj Vladi da je projekt vjetroelektrana najviše profitirao u njegovo vrijeme. Slaven Dobrović, bivši ministar energetike i zaštite okoliša nedavno je kazao da je on taj projekt zaustavio, jer bi bilo koja druga odluka bila protuzakonita, te da je njegovu odluku poništio Tomislav Ćorić dosadašnji ministar energetike i zaštite okoliša u Vladi Andreja Plenkovića.
Također, zamjenica predstojnika Ureda premijera Andreja Plenkovića, Tena Mišetić, morat će svjedočiti na sudu glede afere vjetroelektrane.
Kako je nastao projekt vjetropark Krš-Pađene?
O kakvom je projektu riječ govori podatak da je projekt razvijan punih 16 godina, a prvi put se u medijima spominje već 2006. godine. Tada je objavljeno da njemačka tvrtka BEWAG namjerava graditi četiri, a hrvatska tvrtka Dalekovod i još jedna njemačka tvrtka po jedan vjetropark na području općine Ervenik, koja u to vrijeme nije imala niti jedan gospodarski subjekt, a njeno stanovništvo se bavilo isključivo poljoprivredom i stočarstvom.
Tijekom 2007. godine HEP je potpisao dva sporazuma o suradnji na razvoju projekata vjetroelektrana – jedan s austrijskim tvrtkama Verbundom i BEWAG-om (koje su u Hrvatskoj prisutne preko svoje tvrtke kćerke C.E.M.P. u jednakom udjelu njihova vlasništva), a drugi s dugogodišnjim HEP-ovim partnerom, Dalekovodom.
>Koliko se u Hrvatskoj godišnje ukrade kroz korupciju?
>Bulj o vjetroelektranama: ‘Plenković ima zapovjednu odgovornost, ne može pilatovski prati ruke’
Kako se navodi u Vjesniku HEP-a iz 2009. godine vjetroelektrana Krš-Pađene trebale su biti u 50 postotnom vlasništvu HEP-a odnosno HEP-ove tvrtke kćeri HEP OIE.
HEP ulaže milijune, a potom izlazi iz projekta bez traženja naknade
Međutim HEP OIE dobrovoljno izlazi iz projekta 2013. iako je do tada uložio milijune kuna, pri tom ne tražeći nikakvu naknadu, pisao je HRT, te čak nastavlja s gradnjom na lokaciji Krš-Pađene potrebnih za vjetropark. Pri tome treba dodati kako je HRT 2016. godine upozoravao da će građani samo za poticaje za energiju iz vjetroelektrane u sljedećih 15 godine platiti nekoliko milijardi eura, a HEP od toga neće imati ništa.
Što se tiče samog projekta Krš-Pađene on se nastavlja do danas, ali tvrtku C.E.M.P. preuzima grupacija Lager iz Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Milenko Bašić.
Tko je Milenko Bašić koji s kinezima gradi Termoelektranu?
Milenko Bašić poslovno je prisutan u Hrvatskoj od 2002. kada njegova hrvatska tvrtka od Grada Zagreba kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.
Što se tiče tvrtke LAGER d.o.o., ona je osnovana 1987. godine u Posušju te predstavlja grupaciju vlasnički povezanih poduzeća: Lager d.o.o. Posušje, Lager Bašić d.o.o. Zagreb, Lager Mašine d.o.o. Beograd, Lager dooel Skoplje, Lager d.o.o. Kosovo, Lager d.o.o. Podgorica, International Ljubuški te zastupništva u Sloveniji, Albaniji i Švicarskoj.
Tvrtka LAGER je vodeći lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme, a 2017. godine potpisala u Budimpešti memorandum o suradnji s kineskom tvrtkom China Energy Group za investiciju u termoelektranu na ugljen i rudnik Kamengrad u Sanskom Mostu u BiH.
Nositelj projekta VE Krš-Pađene je tvrtka C.E.M.P. čiji je vlasnik LAGER, a zanimljivo je da su osobe ovlaštene za zastupanje Jakov Jukić, Marijana Miličević i Tomislav Bronić koji je član Nadzornog odbora Tehnike, a koja je preuzeta po uzoru na kinesko preuzimanja Luke Zadar, pisao je Lider.
U igri četiri vjetroelektrane u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna
Preuzimanjem tvrtke CEMP Lager Bašić preuzeo je četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji. Osim vjetroparka Krš-Pađene, riječ je bila o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura, pisao je Jutarnji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa