Rad agencija za naplatu potraživanja, odnosno tvrtki koje trguju dugovima građana, već dugo je kontroverzno. Kad banke zaključe da je mala šansa da vratite kredit – izruče vas agencijama za naplatu potraživanja koje su spremne na mnogo toga kako bi dobile i zadnji cent duga. Tako agencije raspolažu i mnogim osobnim podacima na koje vjerojatno nemaju pravo.
Posljednja novinarska otkrića o tome kojim osobnim podacima raspolažu, iako vjerojatno na njih nemaju pravo, kao i o tome da utjeruju dugove po jednako kontroverznim kreditima u švicarskim francima, čini se da su pokrenuli institucije. Ili barem neke od njih jer HNB i dalje o svemu šuti, javlja N1.
Nekima zovu i poslodavce
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić kaže da se građani itekako žale na postupanja agencija.
>Bunjac o Agencijama za naplatu potraživanja: ‘Proganjaju ljude poput divljih zvijeri’
“To je tema oko koje su nam se građani obraćali i obraćaju se i dalje, žale se na postupanje agencija u odnosu na njih, na njihovu komunikaciju, na način kako ih zovu, u svako doba dana, građani pritužuju da zove i njihove članove obitelji, poznanike. Imali smo situaciju gdje je jedan građanin upozoravao da su zvali i njegovog poslodavca”, ističe Vlašić.
Često se i sami građani iznenade odakle sad njihov dug u rukama agencije. Premda priče o ovim agencijama slušamo već godinama, Ministarstvo financija tek sad kreće u akciju. Cilj im je, kažu:
“…bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja pri čemu će naglasak biti na uređenju odnosa s dužnicima te na uspostavi sustava obavješćivanja prije i nakon kupoprodaje potraživanja, odnosno na uređenju odnosa između dužnika i servisera potraživanja. Uz to, posebno će se urediti i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću otkupa i servisiranja potraživanja općenito, s obzirom na to da je riječ o društvima koja između ostalog preuzimaju financijska potraživanja koja je potrebno nastaviti pratiti.”
Uvele bi se tako i licence za rad takvih agencija, ali i regulatorno nadzorno tijelo.
>(VIDEO) Galović upozorava: ‘Agencije za naplatu ovršuju umirovljenike unatoč kriznim mjerama’
“Tijelo bi trebalo nadzirati rad i poslovanje takvih društava jer takva društva koja preuzimaju milijunske iznose od banaka i gdje banke na neki način ispadaju iz igre stupaju u poziciju banaka i postaju novi vjerovnici prema potrošačima, a da potrošači ne znaju koja je njihova pozicija, nemaju mogućnost niti prostora eventualno za pregovaranje oko novog načina otplate takvog svog duga i jednostavno su nezaštićeni”, kaže odvjetnik Marko Marković.
Grmoja: Dosta je javašluka
Sandra Benčić i Peđa Grbin tražili su od guvernera Borisa Vujčića moratorij na takvu prodaju dugova sve do donošenja novog zakona, no dobili su odbijenicu. Sada skupljaju potpise za raspravu u Saboru o toj temi.
Dugovi se moraju podmiriti, to nije sporno. Ali s načinom na koji to rade agencije ne slaže se Nikola Grmoja.
“Pa trguju osobnim podacima, pa vam uznemiruju susjede, pa vam ruše dobar glas u susjedstvu ne bi li naplatili dug. Dakle, to su stvari koje treba urediti. Ja bih poručio i vladajućima i kolegama iz oporbe da se ne igraju s teškim sudbinama hrvatskim građanima, nego da ovo kompleksno pitanje urede na pravi način. Dosta je jednog javašluka”, napominje Grmoja.
>Blokirani i agencije za naplatu potraživanja potpisali sporazum o suradnji u 6 točaka
Posebno upozorenje ima udruga Franak za sve one koji imaju kredit u švicarcima, a prijeti im ovrha zbog duga.
“Oni se ne smiju ovršiti i oni se ne smiju blokirati. I oni mogu sudski ishodovati da se ovrha odgađa, da se odgađa i pljenidba i prijenos sredstava”, kaže Goran Aleksić iz Udruge Franak.
Iz jedne od najvećih agencija koje kupuju dugove građana, Eos Matrix, baš kao i udruge koje okuplja takve agencije, poručili su da podržavaju najavljene zakonske izmjene jer bi to trebalo osnažiti postojeći zakonodavni okvir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
