Zbog zahtjeva obrane da se iz spisa izdvoje iskazi svjedoka za koje smatraju da su prikupljeni nezakonito optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak nije donijelo odluku o osnovanosti optužnice protiv zadarskog gradonačelnika i bivšeg HDZ-ovog ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, optuženog da je sa svojim suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz javnih tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.
Kalmetin odvjetnik Krešimir Vilajtović pojasnio je da je obrana dvojice bivših čelnika HAC-a zatražila da se iz spisa izdvoje iskazi svjedoka za koje smatraju da ih je Uskok ispitao nezakonito. Optužno vijeće odbilo je prijedlog za izuzimanjem dokaza, no obrana na tu odluku ima pravo žalbe o kojoj će odlučivati Vrhovni sud.
“Za Kalmetu to ne znači ništa pa mi nismo ni stavili taj prijedlog”, kazao je Vilajtović. Ponovio je da on nije tražio izdvajanje nikakvih dokaza jer im u prilog idu sve činjnice i dokazi koje su utvrđene u istrazi. Kalmetu je, kaže, tek neizravno spomenuo jedino bivši čelnik HAC-a, Josip Sapunar. “Svi drugi saslušani svjedoci, nitko ne spominje Kalmetu nije je s njima bio u kontaktu. Prema tome mogu svi biti saslušani”, kazao je Vilajtović. Ponovio je i kako smatra da bi postupak protiv Kalmete, zbog toga, trebao biti obustavljen još pred optužnim vijećem.
Kalmeta nije došao jer mu zakon ostavlja tu mogućnost
Na novinarsko pitanje zašto Kalmeta nije došao na sud Vilajtović je kazao da je mu je zakon ostavlja takvu mogućnost.
Branko Šerić, odvjetnik optuženog Igora Premilovca na čijem je priznanju u velikoj mjeri utemeljena Uskokova optužnica kazao je da je iskaz njegova branjenika obuhvatio čitav niz poslovnih događaja koji su inkrominirani, ali samo u odnosu na prvu četvoricu okrovljenika.
Ipak, ocijenio je da zahtjev obrane ne smatra odugovlačenjem postupka jer zakon “nije određen što se tiče načina ispitivanja svjedoka pred Uskokom”. Obrani, podsjeća, nije omogućeno prisustavovanje ispitivanju svjedoka pa “zakon u jednom trenu garantira procesna prava okrivljeniku da prisustvuje svim radnjama, a kasnije isključuje tu mogućnost prilikom konkretnog ispitivanja svjedoka”.
U optužnici podignutoj 5. lipnja Uskok tereti Kalmetu da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) radi izvlačenja višemilijunskih iznosa iz tih državnih kompanija.
Kalmeta nije došao na optužno vijeće koje raspravlja o optužnici protiv njega i bivših suradnika
Zagrebački Županijski sud u ponedjeljak je počeo raspravljati o osnovanosti optužnice protiv zadarskog gradonačelnika i bivšeg HDZ-ovog ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, optuženog da je sa svojim suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz javnih tvrtki za održavanje i izgradnju cesta.
Kalmeta nije došao na optužno vijeće koje vodi sutkinja Tanja Pavelin Borzić, a njegov odvjetnik Krešimir Vilajtović Hini je ranije kazao kako se nada da će sud odbaciti optužnicu ili je vratiti Uskoku na doradu jer “nema ni jednog materijalnog niti personalnog dokaza koji Kalmetu povezuje s korupcijom”.
Optuženici ne moraju biti nazočni na sjednici optužnog vijeća, a po riječima glasnogovornika zagrebačkog Županijskog suda Krešimira Devčića dovoljno je tek da za sjednicu prime poziv.
Optužno vijeće optužnicu, koju je Uskok protiv Kalmete i ostalih podigao 5. lipnja, može potvditi, odbaciti ili ju vratiti tužiteljstvu na doradu, a odluku može objaviti i naknadno. Sjednica iz više razloga može biti i odgođena.
Uskok tereti Kalmetu da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) radi izvlačenja višemilijunskih iznosa iz tih državnih kompanija.
Uz Kalmetu je optužnicom obuhvaćeno još 12 okrivljenika, među kojima su njegovi najbliži suradnici iz ministarstva – bivši državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković i državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a.
Među optuženima je i bivši financijski direktor HAC-a Josip Sapunar, koji je Livakovića i Mukulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker International Igora Premilovca.
U optužnici se spominje i bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban, čelnici građevinskih tvrtki Damir Kezele, Ivan Berket, Miroslav Bunić i Petar Pečin te ljudi iz HAC-a i HC-a Jurica Prskalo, Mario Lovrinčević i Sandro Vukelić.
Kalmeta od početka tvrdi da je nevin
No, Kalmeta je u medijskim istupima odbacivao sve tvrdnje Uskoka ističući kako nije vjerovao da će doći do podizanja optužnice jer “nije ništa kriv” te da ne planira podnijeti ostavku na gradonačelničku dužnost. “Duboko sam vjerovao da se to neće dogoditi jer znam da ništa nisam skrivio niti imam bilo kakve veze s tim predmetom”, rekao je Kalmeta nakon podizanja optužnice.
I prije afere u HAC-u koji je, nakon Fimi medie, postao sinonim za prelijevanje državnog novca u privatne džepove prvog zadarskog HDZ-ovca povezivalo se i s drugim aferama, no on je neokrznut ostao na visokoj poziciji u stranici nakon, što su analitičari objašnjavali činjenicom da u svojoj izbornoj jedinici ima jaku izbornu bazu.
Na sve optužbe, poput one da je u njegovih šest ministarskih godina kilometar autoceste poskupio sa 4,25 na 17 milijuna eura, Kalmeta je odgovarao da ne misli dati ostavku jer se ne smatra odgovornim. Tako je i u siječnju 2011. govorio da ne zna ništa o navodno velikim troškovima koje je HAC plaćao izvođačima na autocesti od Dugopolja do Ravče.
Kalmetino ime spominjalo se i na suđenju u slučaju Fimi media u rujnu 2012. kada je bivši član uprave HAC-a Milivoj Mikulić posvjedočio na suđenju HDZ-u i Sanaderu da ga je na suradnju s agencijom Fimi medijom uputio tadašnji ministar Kalmeta.
Nekoliko dana nakon podnošenja optužnice zbog izvlačenja novca za cestogradnju protiv Kalmete je postala pravomoćna istraga zbog zlouporaba kojima je, zajedno s Livakovićem, navodno oštetio Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za više od 600.000 kuna, naručivši preko marketinške agencije Fimi media propagandni film “Prometna renesansa Hrvatske”, koji navodno nije bio potreban ni korišten.
Tekst se nastavlja ispod oglasa