Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, jedan je od osnivača tvrtke koja će se baviti proizvodnjom električne energije. Prema sudskom registru tvrtka se zove Diamond Technology i osnovana je s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna.
U tvrtki se kao osnivači pojavljuju Ana Rubelj Gregurić, kći Ivana Rubelja, nekadašnjeg u medijima prozvanog kralja ćevapa, zatim Igor Tripković, bivši čelnik Brodarskog Instituta, te Josip Vidović, bivši tajnik Odbora za branitelje HDZ-a.
Karamarka ubuduće zanima realni sektor
Karamarkov partner i direktor u novoosnovanoj tvrtki Igor Tripković je lani, naime, otišao s čela Brodarskog instituta, a danas najavljuje novi posao te kaže da im je “cilj zaposliti više od 50 ljudi”.
“Nismo još odlučili hoćemo li razvijati projekt pogona za proizvodnju električne energije iz sječke ili mulja, a ima i drugih načina. Jedino što nećemo su solari, oni ne otvaraju nova radna mjesta dok zauzimaju veliki komad zemljišta – kazao je Tripković za Jutarnji list te dodao da su osnovali tvrtku kako bi mogli ući u ozbiljniju fazu pregovora oko pokretanja posla. Otkrio je što se tiče Karamarka, on jedan od suvlasnika i da je politika u njegovu životu prošlost.
“Ubuduće ga zanima realni sektor i iznimno je aktivan po pitanju ovog novog projekta”, kazao je direktor Tripković.
Karamarko je, inače, prema evidenciji poslovnih servisa i dalje predsjednik Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske, koji je osnovao 2017. godine s Robertom Bosakom, koji je tajnik. Iako je Karamarko na početku imao velike planove s Institutom, čini se da ta priča nije zaživjela.
Karamarkov odlazak iz politike zbog presude koja je nedavno poništena
Podsjetimo, Visoki upravni sud je nedavno pravomoćno poništio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz 2016. godine kojom se optuživalo bivšeg potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a da je bio u sukobu interesa. Sud je također odlučio da mu Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa treba nadoknaditi više od 13 tisuća kuna troškova upravnog spora. Tomislav Karamarko je unatoč odlučnim demantijima da je bio u sukobu interesa, zbog tih optužbi i medijskog pritiska dao ostavku na sve političke funkcije te napustio politiku.
Naime, Povjerenstvo s Dalijom Orešković na čelu u lipnju 2016. donijelo je odluku da je Karamarko, sudjelujući o raspravama o sudskim sporovima koje je vezano uz Inu Hrvatska vodila s mađarskim MOL-om, bio u potencijalnom sukobu interesa te da je povrijedio načela djelovanja obnašanja dužnosti. Karamarko je, tvrdilo je Povjerenstvo, povrijedio načela poštenog, savjesnog i odgovornog postupanja jer je Vladi, svojoj stranci, koalicijskim partnerima i javnosti prešutio da njegova supruga Ana Karamarko niz godina posluje s Jozom Petrovićem, lobistom MOL-a u Hrvatskoj.
U HDZ-u je bio aktivan od 1989. godine
Karamarko se u HDZ učlanio tijekom njegovog osnivanja 1989. godine, a prije nego što je Franjo Tuđman izabran za predsjednika podržavao je braću Marka i Vladu Veselicu.
Godine 1991. Karamarko je postao je predstojnik kabineta tadašnjeg premijera Josipa Manolića, a to će ostati i za vrijeme mandata Franje Gregurića. Nakon toga bio je do 1993. predstojnik kabineta Stipe Mesića, tadašnjeg predsjednika Sabora. Od 1993. izlazi ih HDZ-a te do 1996. obnaša dužnost načelnika PU zagrebačke. Od 1996. do 1998. obnašao je dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova.
Nakon toga je postao tajnik Hrvatskog autokluba, da bi 2000. vodio predsjedničku kampanju Stipe Mesića. Mesić ga je imenovao svojim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, nakon čega iste godine dolazi na čelo Ureda za nacionalnu sigurnost.
Karamarko se s Mesićem ubrzo razišao te je od 2004. do 2006. godine bio je ravnatelj Protuobavještajne agencije. Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) bio je od 2006. do 2008. Za vrijeme HDZ-ove Vlade, Karamarko je 2008. imenovan ministrom unutarnjih poslova, a 2011. godine ponovno se vraća u HDZ.
Karamarko je izabran za predsjednika HDZ-a 2012. godine, a za vrijeme njegovog mandata stranku je obilježilo tzv. “skretanje u desno” zbog njegove najave lustracije. Mediji su njegov program 2015. godine proglasili Anti-komunističkim manifestom. U njemu je Karamarko istaknuo da je Hrvatskoj potrebna temeljita promjena opće društvene klime, cjelokupnog vrijednosnog sustava, dokidanje komunističke indoktrinacije, te pogrešnog i nakaradnog tumačenja novije povijesti te je smatrao da je Tuđman naivno ušao u projekt pomirbe.