Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u četvrtak je potvrdio da Vlada radi izračune kako bi se smanjile plaće dužnosnika, ponovno je dao potporu ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću čiju je smjenu peticijom zatražilo više od tisuću osoba, te je opet odbacio tumačenja da on osobno nije antifašist.
Karamarko je novinarima ispred Banskih dvora rekao da se radi na tome da Vlada ispuni predizborno obećanje o smanjenju dužnosničkih plaća, dodavši da kako je to predložio na prekjučerašnjem užem kabinetu Vlade. „To sad razmatramo, rade se neke računice i mislim da se ide u tom smjeru“, dodao je.
U vezi s današnjim prosvjedom ispred Vlade s kojeg je Banskim dvorima upućena peticija s preko tisuću potpisa osoba koje rade u kulturi te traže smjenu ministra Hasanbegovića, Karamarko je kazao kako mu je to apsurdno i da ne zna zbog čega to rade.
„Nisu uvjerljivi. Sve što je bilo do sada kao manifestacija tog pokušaja, odnosno namjera i intencija da se ministra smijeni je dosta neuvjerljivo. Možda se radi o nekim financijskim interesima, možda su neki zakinuti za nešto, možda se radi o dokidanju stečenih prava pa to nekome ne odgovara“, kazao je.
U Hasanbegovićevim istupima prvi potpredsjednik Vade ne vidi ništa sporno te kaže kako ni većina građana u tome ne vidi ništa sporno. „Osim očito jedne skupine ljudi“, dodaje.
Na upit novinara da komentira Hasanbegovićev intervju u sarajevskom „Oslobođenju“ u kojem se prije tri godine založio za to da se osnovne škole u BiH nazivaju po muftiji Huseinu ef. Đozi, koji je, kako je rečeno, bio na čelu Handžar divizije i u intimnoj korespodenciji s Henrichom Himmlerom i stavljao se na raspolaganje Hitleru, Karamarko je kazao kako ne želi komentirati takve hipoteze.
„Nemojmo o tim hipotezama. Ne znam doista o kojem muftiji pričate, ne znam o njegovim vezama. Isto sam povjesničar, ne vjerujem da je čovjek to rekao. Možemo sad kopati što god hoćemo i pričati što god hoćemo, to je pitanje povijesnih istraživanja i pustimo to povjesničarima“, kazao je.
Ponovio je da se slaže s izjavom Hasanbegovića da je Domovinski rat i razdoblje nakon njega doista “prava sloboda hrvatskog naroda“, a na dodatni upit novinara RTL-a „Znači antifašizam ništa?“, Karamarko mu je odgovorio: „Antifašizam apsolutno uključujem, uvažavam. Mi smo antifašisti (…) , ja sam antifašist, znate“.
Na inzistiranje novinara kako je u svojim izjavama nedosljedan jer je u ranijim intervjuima kazao kako ga vrijeđa kada mu se kaže da je antifašist, Karamarko je odgovorio da to nije nedosljednost. “Ja sam rekao, kad za mene kažete da sam antifašist, a jesam, to je samo 50 posto istine. Jer, ja sam i antikomunist. Ako hoćete generalno ja sam i antitotalitarist. Nadam se da razumijete što to znači. Da se civilizirana Europa distancirala i od nacizma i od fašizma, ali i od komunizma. Evo to smo mi, antifašisti“, kazao je Karamarko novinaru.
Novinarima je potvrdio i da je sve bliže odluka o tome tko će biti ministar branitelja nakon što je ostavku dao Mijo Crnoja. „Dopustite nam još malo konzultacija“, dodao je.
U Vladu je prijepodne došao i čelnik SOA-e Dragan Lozančić, o čijoj se smjeni spekulira u medijima. Karamarko je na upit novinara kazao kako ne zna da je Lozančić u Vladi jer je po završetku sjednice Vlade odmah imao sastanke.
Karamarko: dobra vijest i impuls nakon stupanja nove Vlade
Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u četvrtak je, komentirajući Komisijine najnovije podignute procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu s 1,4 na 2,1 posto, ustvrdio da je to dobra vijest i impuls koji je nastupio nakon stupanja nove Vlade.
“To je dobra vijest, to je rekao bih impuls koji je nastupio nakon stupanja nove Vlade. Ova Vlada očito počinje ulijevati povjerenje svojom spremnošću na sve reforme, da oslobodi prostor dobrim investicijama i svemu onome što smo trebali puno puno ranije načiniti”, izjavio je Karamarko ispred Banskih dvora.
Odgovarajući na upit novinara je li poboljšana procjena EK-a rezultat rada prošle Vlade ili samo prvih par dana ove, Karamarko je kazao da mjere koje su isplanirali i počinju provoditi ulijevaju povjerenje partnerima.
“Sama pojava nekih ljudi i nastupni govori, pitanje međunarodne snage i težine u konačnici našeg premijera, otvaraju nekakve perspektive. Prošla je vlast planirala rast od 1 posto BDP-a u 2015., a 2016. 1,4 ili 1,5 posto, međutim događa se ubrzanje. Dakle, sve one mjere koje smo isplanirali i koje počinjemo provoditi ulijevaju povjerenje našim partnerima da će to upravo tako i biti. Naravno da će nas oni promatrati šest mjeseci i to usporavanje rasta javnog duga je dobra naznaka”, izjavio je.
Na upit novinara je li rezultat ove Vlade i to što je EK podigla i procjenu rasta BDP-a za 2015. s 1,1 na 1,8 posto, Karamarko je odgovorio da je bio jasan.
“U ovih deset dana pokazali smo da želimo nešto mijenjati. Pokazali smo da imamo stručnu Vladu, kompetentnu po svim pitanjima. Govorim o ovoj godini i nastupu ove Vlade. Pokazali smo da je Vlada stručna, a nije stranački koncipirana na način podobnosti, nije koncipirana na način da vrh neke stranke mora biti u Vladi. Pogledajte tko je u Vladi, a članovi su HDZ-a. Ljudi koje manje-više niti ne poznate, a dokazani su u svom radu i poslu. Prema tome, to je ta percepcija koju očito u EU imaju sad o nama i to je bitna predispozicija za napredak i uspjeh naših planova”, zaključio je Karamarko.
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, po nepromijenjenim pretpostavkama EK je procijenila da će deficit opće države u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.
Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa