Nedostatak adekvatne opreme i kadra veliki je problem KBC-a Split koji se bori sa starim aparatima i listama čekanja, dok pritisak pacijenata postaje sve jači.
Vodstvo i osoblje žele da KBC Split dobije status bolnice od državnog interesa jer drže da je dugo bio zapostavljen u kadrovskom smislu, ali i u nabavci opreme i izgradnji infrastrukture, pa mu treba više vremena da dostigne standard nekih bolnica na sjeveru zemlje.
Novi uređaj za smanjenje lista čekanja
“Zadnjih smo godina inzistirali na žurnoj nabavci uređaja za magnetsku rezonancu (MR) jer je cijela bolnica koristila jedan MR starosti 12 godina. Novi uređaj će pomoći unaprjeđenju kvalitete rada i da smanjimo, a možda i zaustavimo, postojeće liste čekanja”, kaže u razgovoru za Hinu voditelj Kliničkog zavoda za radiologiju KBC Split Krešimir Dolić.
No, nedostatak kadra i opreme nije glavni razlog za stvaranje dugih lista čekanja, već su uzroci i loša trijaža pacijenata, hiperprodukcija indikacija za dijagnostičke pretrage zbog nepoštivanja stručnih smjernica, a dijelom i nedostatak građanske odgovornosti.
Pacijenti koji relativno brzo dobiju termin ne pojavljuju se u zakazano vrijeme, ne odjavljuju termin i tako se stvaraju liste čekanja, kaže Dolić.
Unatoč tome, tvrdi, u Kliničkom zavodu za radiologiju, kroz koji dnevno prođe do 800 pacijenata, u većoj mjeri uspijevaju zadovoljiti akutne potrebe za dijagnostičkim pretragama.
Još do nedavno koristili su analognu aparaturu, točnije zastarjeli rentgenski film i bili jedini radiološki odjel u državi koji nije bio digitaliziran.
Ipak, u zadnje dvije godine stvari se kreću na bolje jer su dobili dva nova CT uređaja, prije godinu dana prvi RTG digitalni aparat, a ove godine i digitalni mamograf.
Digitaliziran je i dio postojeće analogne aparature, a iza Uskrsa očekuju još jedan digitalni RTG uređaj. Cilj im je obnoviti svu opremu s obzirom da i danas na odjelu imaju aparat star nevjerojatnih 30 godina, na kojem snimaju djecu i odrasle.
Praktički sva dijagnostika događa se u KBC-u
Splitski KBC je nakon zagrebačkog druga bolnica po važnosti u Hrvatskoj, koja godišnje primi od pola do milijun pacijenata iz cijele Dalmacije, susjedne Bosne i Hercegovine, te u sezoni brojne turiste.
No, dok je splitski KBC jedina velika bolnica u regiji, kojoj gravitira i do milijun ljudi, u Zagrebu isti broj ljudi na raspolaganju ima sedam bolnica.
“Problem je što više nemamo ni Dom zdravlja koji je bio neka vrsta brane prema bolnici. Tako se praktički sva dijagnostika događa u KBC-u, a potrebe onkoloških pacijenata, kojih je sve više u postotku ukupnih pacijenata, iz godine u godinu sve su veće”, kaže Dalić.
Kada je u pitanju zdravstvo, svi trebamo imati jednaki standard. Potrebe su velike jer su od ranije ostale dubioze koje treba sanirati. “Mislim da zaslužujemo više pažnje i kad nešto tražimo, to je zato što Split kao centar regije to zaslužuje”, istaknuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
