Bit će sunčano i vruće, a najviša dnevna temperatura uglavnom od 30 do 35 stupnjeva Celzijusovih, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za utorak.
Vjetar većinom slab sjeveroistočni, a na Jadranu slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak, poslijepodne u Dalmaciji mjestimice s jakim udarima.
Velika opasnost od toplinskog vala predviđa se za Dubrovnik, Split, Rijeku i Knin.
UV indeks zračenja bit će jako visok i ne preporuča se direktno izlaganje suncu.
Sunčano i vruće bit će još i u četvrtak u cijeloj zemlji, a od petka nestabilnije i manje vruće.
Lokalnih će pljuskova od petka biti u unutrašnjosti, a u subotu i na Jadranu, većinom na sjevernom dijelu. Vjetar će na kopnu biti uglavnom slab dok će na Jadranu mjestimce umjeren jugozapadni i zapadni vjetar u subotu okrenuti na jugo.
DHMZ je uoči toplinskog vala izdao i preporuke i savjete za javnost.
Rashladite svoj dom:
- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
- Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
- Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
- Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
- Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
- Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
- Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
- Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
- Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima:
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
- Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
- Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
- Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme:
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:
- Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova, stoji u preporukama DHMZ-a.
HAK: Vremenski uvjeti povoljni za vožnju
Vremenski uvjeti u cijeloj zemlji povoljni su za vožnju, vozi se po suhim kolnicima, bez posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje su u tijeku radovi, izvijestili su u utorak iz Hrvatskog auto-kluba (HAK).
Vozačima iz HAK-a savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te drže sigurnosni razmak između vozila.
Pojačan je promet na cestama u smjeru mora i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, osobito na autocestama, gradskim prometnicama i obilaznicama te većini cesta u priobalju.
U prometu je svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila iz HAK-a upozoravaju da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećaju da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.
Na ulaz u Hrvatsku na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom čeka se do pola, a kao i na prijelazima sa Slovenijom – Macelj i Bregana. Pola sata čeka se i na izlaz na prijelazima: Rupa, Plovanija i Kaštel.
U pomorskom prometu nema poteškoća. Trajektna linija Žirje-Kaprije-Obonjan-Zlarin-Šibenik isplovit će iz Žirja u 20,30 sati, umjesto u 20 sati, a sukladno tome izmijenit će se polasci i dolasci iz ostalih luka.
Ostali trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa