Da je ponavljanje majka mudrosti, mogu se tješiti i oni koji ponavljaju razred. Dana 22. rujna 2020. godine djelatnici Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac ponovo su promijenili podatke na mrežnom popisu jasenovačkih žrtava. I u ovom slučaju ponavlja se isti obrazac načina i stila promjena podataka uz jednu novost. Naime, do sada su kreatori mrežnog jasenovačkog popisa uglavnom imali problem s poviješću, a sada su tome dodali i probleme sa zemljopisom.
Tako je to kad se u znanstvenom smislu pokušava krenuti naprijed u moonwalk stilu. Promijenjeni su podatci kod 22 žrtve, a ako se u obzir uzmu i promjene u napomenama, radi se o 53 žrtve. Uz to dvojica lažnjaka su maknuti, a dodana je jedna nova žrtva. Uglavnom se dodavao novi izvor podataka odnosno dodavane su nekakve izjave. Te izjave su praktično neprovjerljive pa je razvidno zašto ih djelatnici JUSP-a Jasenovac sve više koriste. Svi provjerljivi izvori za njihov popis pokazali su se kao nepouzdani odnosno kao masovna prevara pa se ovako pokušavaju zaobići provjere podataka odnosno pokušava se zaobići istina. Tako se već nekoliko zadnjih godina nastavlja ista tendencija korištenja izjava kao izvora.
Mijenjali su se i neki identifikacijski podatci kao što su ime oca, godina i mjesto rođenja, ali i prezimena i nacionalnost. Tako u stvari nastaju žrtve različitog odnosno potpuno novog identiteta. Na mrežnoj stranici JUSP-a Jasenovac se navodi da se podatci provjeravaju, ali nije jasno na koji način. Nekritičko prepisivanje podataka nije provjeravanje, već neznanje ili muljanje pa nije čudno da kod onih koji su umrli desetljećima nakon rata mijenjaju sve podatke osim onoga da nisu stradali u Jasenovcu. Međutim, novost je da kreatori popisa ne znaju korektno prepisati ni podatke iz izvora na koji se pozivaju, ali koga briga za blamažu dok se agenda nastavlja pod zaštitom politike. Prevelik je broj takvih primjera u ovoj epizodi promjena na mrežnom jasenovačkom popisu da bi ih sve naveli, ali ilustracije radi samo ćemo navesti slučaj Antuna Reicherta. Kod njega je također dodana izjava kao novi izvor podataka pa se sada u sva četiri navedena izvora spominje prezime Reicher (sic!). Što je jedno slovo viška kad na popisu imaju desetke tisuća žrtava viška? Usput da spomenemo da Antuna Reicher(t)a nema u digitalnom arhivu Yad Vashema.
Koliko stvarno znače sve te promjene može se vidjeti na primjeru Melanije Lōwy kod koje je ovom prilikom promijenjeno nekoliko podataka. Ime oca je iz Ferdo promijenjeno u Jakob, mjesto rođenja iz Križevci u Varaždin, godina rođenja iz 1894. u 1885.* i nije više ubijena, već je „nestala“. Pa ako je nestala, zašto se nalazi na popisu jasenovačkih žrtava? Sve te promjene su pretakanje iz šupljeg u prazno, a sve s ciljem da se Melanija Lōwy zadrži na popisu. U digitalnom arhivu Yad Vashema može se naći podatak iz srbijanskog Spiska žrtava rata prema kojem je Melanija Lowu (1894., Križevci, Ferdo) stradala 1941. godine u nepoznatom logoru. Znači da čak ni prema srbijanskoj inačici komunističkog popisa žrtava rata nije ubijena u Staroj Gradiški 1942. godine. Melanija Lōwy nije mogla biti ubijena ni u Jasenovcu, niti u Staroj Gradiški jer je umrla u Zagrebu 1962. godine. [1] U digitalnom arhivu Yad Vashema nema neke druge Melanije Lōwy.
Nadalje, ovom promjenom Ivka Renko je od Hrvatice postala Slovenka, dodano je mjesto rođenja i to sve na temelju novog izvora podataka izjave IZ=3-34/20. Prije ove promjene jedini izvor podataka za Ivku Renko je bila druga Miletićeva knjiga o Jasenovcu. Međutim, u trećoj Miletićevoj knjizi o Jasenovcu se također spominje Ivka Renko, ali ne kao ubijena u Jasenovcu 1944. godine, već kao „pridošla“ u logor Stara Gradiška 28. lipnja 1944. godine. [2] Zanimljivo da se u prijepisu obrasca odmah do njezinog imena nalazi rubrika za umrle, ali toga dana nije bilo umrlih pa je ta rubrika prazna.
Uglavnom, prema dnevnim izvješćima zapovjednice ženskog dijela logora Stara Gradiška do 4. prosinca 1944. godine nema Ivke Renko među umrlima. [3] Nakon ovim promjena na mrežnom jasenovačkom popisu nema više Andrije Hōnigsmanna (1910., Josip) odnosno prema napomenama u inačici popisa prije ovih promjena Henigmana za kojeg se nije točno znalo je li stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški i to samo zato jer je na popisu ostao dvojnik Andrej Henigman (1910., Josip).
Prema podatcima kod Hōnigsmanna nije bilo jasno je li stradao u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, ali kod Henigmana takve dvojbe nema. Još je jedan sličan slučaj u ovim promjenama. Naime, Milan Modic (1897., Ivan) se više ne nalazi na mrežnom jasenovačkom popisu, ali samo zato jer se na popisu nalazi Milan Modić (1905*., Ivan) kojemu se u napomenama nalaze podatci Milana Modica.
To znači da su ovi dvojnici amalgamirani u jednu žrtvu. To je dobar pokazatelj uvjerljivosti jasenovačkog popisa. Kod Rozalije Ebenspanger (1915) iz Murske Sobote su kreatori mrežnog jasenovačkog popisa u napomene dodali izjavu kao izvor novi podataka i imali su potrebu upisati kako je umrla „od ustaša“ 1943. godine u Jasenovcu. Umjesto ovih trivijalnih izmjena kojima se pokušava sačuvati trenutno stanje, trebalo je pogledati u digitalni arhiv Yad Vashema. Tri su zapisa na upit za Rozaliju Ebenspanger. Prvi je iz kolekcije knjiga Yizkor [4] na jidišu i hebrejskom i prema tom izvoru Rozalija Ebenspanger (1884) rođena u Veceslavcima, živjela u Murskoj Soboti je stradala u Auschwitzu 22. svibnja 1944. godine.
Ostala dva zapisa su iz srbijanskog Spiska žrtava rata i odnose se na „dvije“ Rozalije Ebenspanger iz Murske Sobote rođene 1884. i 1878. i „obje“ su stradale u Auschwitzu 1944. godine. Znači u digitalnom arhivu Yad Vashema nema Rozalije Ebenspanger iz Murske Sobote rođene 1915. godine. Murska Sobota je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila pod Mađarima, a lokalni Židovi su deportirani u Auschwitz. U svakom slučaju da je bilo više od jedne stradale Rozalije Ebenspanger iz Murske Sobote, velika je vjerojatnost da bi bile spomenute u kolekciji knjiga Yizkor. Viktor Steinberger je postao Viktor Štemberger. Kod njega je isto kao i u slučaju Rozalije Ebenspanger kao izvor dodana nekakva izjava i on je nakon promjena umro „od ustaša“. Zanimljivo da se kod novopečenog Štambergera u napomenama ne spominje prezime Steinberger. Isparilo.
Slijedom promjena Alfred Pardes se sada preziva Pordes, dodano je ime oca i promijenjeni su godina i mjesto rođenja. Međutim, jedan od navedenih izvora podataka se i dalje ne nalazi u popisu kratica. Nije Pardes/Pordes jedini s promijenjenim prezimenom, to je slučaj i kod troje Hoppnera (Cili, David i Klara) koji su postali Hopner, a prema komunističkom popisu žrtava rata (SZSJ64) su bili Hapner. Hasan Skopljak je prema podatcima prije promjene bio rođen 1923. godine, a sad je pomlađen za 8 godina pa je tako na jasenovačkom popisu nastalo još jedno ubijeno dijete.
Kod devetero Bukvi iz okolice Bosanske Dubice dvije su sitne promjene. Dodan je novi izvor izjava IZ=3-35/20, ali važnije od toga je da logor Jasenovac* više nije označen zvjezdicom kao nepouzdan podatak. Zanimljivo da nije provjereno je li Joka Bukva (1884.) kod koje se u napomenama navodi i ime Jovanka možda isto što i Joka Bukva (1888.) ili Jovanka Bukva (1878.) s obzirom da su sve „tri“ iz istog malog sela Brekinja kod Bosanske Dubice. Izgleda da izjave ne služe za provjeru, već za „stabilnost“ popisa.
Na kraju jedna nova žrtva na mrežnom jasenovačkom popisu. To je prema podatcima JUSP-a Jasenovac Friedrich Willheim rođen 1887. godine u Ossowi u Češkoj, sin Jakobov ubijen u Jasenovcu 1945. godine. Navedena su dva izvora podataka. Jedan je kao što se može i predvidjeti izjava, ali drugi bi trebao biti ozbiljan izvor podataka označen kao YAD-V. Međutim, te kratice nema u popisu, a nasličnija joj je JAD-V za koju se u popisu kratica izvora navodi da je to „Imenik žrtava holokausta izrađen prema svjedočenjima datim Yad Vashemu“. [5]
Ako se u digitalnom arhivu Yad Vashema potraži Friedrich Willheim, dobiju se rezultati za dva zapisa. U prvom su podatci o Friedrichu Wilhelmu (1894) iz Beča, a u drugom o Frigyesu Wilhelmu (1900.) koji nemaju veze s Nezavisnom Državom Hrvatskom ili s nekadašnjom Jugoslavijom. Ako u naprednom pretraživanju kao parametre uzmemo godinu rođenja 1887. uz toleranciju od ±5 godina, mjesto rođenja Ossowa i ime oca Jakob bez traženja određenog imena i prezimena dobije se samo jedan rezultat. Willheim Friedrich rođen 1887. godine u Ossowi u Poljskoj. Prema svjedočanstvu unuka od 7. siječnja 2020. godine Willheim Friedrich je ubijen u Jasenovcu 8. svibnja 1945. godine. Ovdje treba naglasiti nekoliko stvari.
Prvo, prema zapisu iz Yad Vashema Willheim je ime, a Friedrich prezime odnosno obratno od onoga što se navodi kod nove žrtve s mrežnog jasenovačkog popisa. Djelatnici JUSP-a Jasenovac bi bar mogli pokušati točno prepisati podatke. Drugo, Ossowa se prema izvoru koji citiraju nalazi u Poljskoj, a ne u Češkoj. Točnost tog podatka se lako može provjeriti rudimentarnim korištenjem Interneta. Kao u slučaju imena i prezimena podatci koje samo treba prepisati iz izvornika misteriozno se mijenjaju u podatke koji ne graniče s ničim pa ni sa zdravim razumom. Treće, prema svjedočanstvu Willheim Friedrich je ubijen u Jasenovcu u vrijeme dok su tamo već bile srbijanske postrojbe J. B. Tita. To znači da se W. Friedrich može nalaziti samo na popisu žrtava Titova Jasenovca.
Zaključno, naoko su maknuta dva lažnjaka, a dodana je jedna nova žrtva pa se trenutno na mrežnom jasenovačkom popisu nalazi 83.810 navodnih žrtava. Očiti lažnjaci su maknuti da bi njihovi dvojnici mogli ostati na popisu, a nova žrtva ima sve predispozicije naći se na popisu žrtava, ali poslijeratnog komunističkog logora u Jasenovcu. Zanimljivo je da djelatnici JUSP-a Jasenovac nisu u stanju niti korektno prepisati podatke iz izvora koji navode. Možda bi nekima bilo lakše da se engleski, jidiš i hebrejski pišu na ćirilici i da je Google Translate pogodan čak i za šekspirijanske prijevode, ali unatoč tome treba ustrajati. Osim ako nekima činjenice i istina nisu kao nečastivome tamjan. Možda bi kreatori popisa prije promjene podataka trebali pokušati promijeniti sebe.
[1] https://web.archive.org/web/20200922180124/https://www.geni.com/people/Melania-Lowy/6000000090330643972
[2] Miletić 3, dok. br. 193
[3] Miletić 3, dok. br. 212
[4] https://www.yiddishbookcenter.org/collections/yizkor-books
[5] http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6054
M. Koić i Nikola Banić/Hrvatski tjednik
* Dr. sc. Nikola Banić i dr. sc. Mladen Koić dvojica su široj hrvatskoj javnosti manje poznatih istraživača, inženjera računalstva, koji već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa