Site icon narod.hr

Koliko migranata prošlo kroz RH, iz kojih zemalja dolaze i na koje načine prelaze državnu granicu?

Foto: Fah

Stanje nezakonitih prelazaka državne granice koje je evidentirano na području Republike Hrvatske, u posljednje vrijeme, rezultat je nemogućnosti Europske unije i Grčke da adekvatno i učinkovito spriječe nezakonite migracije koje dolaze s prostora Azije i Bliskog Istoka preko Turske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni pravci kretanja nezakonitih migranata prema Republici Hrvatskoj dolaze iz Republike Srbije te manjim dijelom iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U razdoblju od 2003. – 2007. godine ekonomska i socijalna nesigurnost u državama jugoistočne Europe, rezultirala je najvećim udjelom u broju osoba zatečenih u nezakonitom prelasku državne granice državljana Srbije, Kosova, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Brojka se kretala od 4.500 do 5.500 tisuća osoba.

Nakon toga, a to se odnosi na razdoblje od 2008. – 2010. godine brojka je u odnosu na trenutno stanje bila i više nego u prihvatljivim okvirima, a kretala se od 1.800 do 2.500 osoba. U tom razdoblju su također najzastupljeniji državljani jugoistočne Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na žalost, sukobima na sjeveru Afrike, (Arapsko proljeće) te Bliskom Istoku, posebice na području Afganistana, a trenutno i Sirije, trend kretanja migracijskih tokova je u značajnom porastu. Nacionalna slika je u potpunosti promijenjena gdje su državljani iz neposrednog okruženja postali manji dionici u brojci nezakonitih migranata, a državljani Afganistana, Sirije, Eritreje, Somalije i Pakistana su činili više od 60% migranata.

U nezakonitom ulasku otkrivene su 1.962 osobe (udjel 40,8%), 550 osoba procesuirano je zbog pokušaja nezakonitog izlaska iz RH (udjel 11,4%), vraćenih iz inozemstva bilo je 553 osoba, a u dubini teritorija zatečene su 1.743 osobe (udjel 36,3%).

Najbrojniji Afganistanci

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najbrojniji su državljani Afganistana, kojih je u 2017. godini zatečeno 965 u nezakonitom prelasku državne granice, čine 20,1% svih nezakonitih prelazaka granice u RH, dok su u 2016. godini evidentirana 903 nezakonita prelaska što predstavlja porast za 6,9%.

Drugi po brojnosti su državljani Kosova, kojih je bilo 787, što je 71,8 % više u odnosu na 2016. godinu (I-XII.2016. – 458).

Treći su državljani Turske – 517, što je također povećanje za 110,2% u odnosu na 2016.godinu (I-XII. 2016. – 246). (graf 2).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najčešći način izvršenja nezakonitih prelazaka državne granice Republike Hrvatske je pješice preko kopnene granice i izbjegavanjem granične kontrole skrivanjem najčešće u teretnim motornim vozilima u cestovnom prometu i skrivanjem u vlakovima (teretni vagoni) u željezničkom prometu.

Krajem 2017. godine također je uočen novi trend izvršenja nezakonitog prelaska plovilima preko Dunava. Osobe zatečene u nezakonitom prelasku najčešće kodsebe nemaju isprave o identitetu.

Najčešće rute kretanja

Najčešće rute kretanja na tzv. „srednjem kraku Balkanske rute“ državljana afroazijskih zemalja koji iz svojih matičnih država u Aziji i Africi preko Turske i Grčke prelaze u Makedoniju ili Bugarsku, a potom u Srbiju. Iz Srbije veći dio prelazi na područje Hrvatske preko PU Vukovarsko-srijemske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajem 2017. godine i početkom 2018. godine aktivirana je nova ruta kretanja migranata preko teritorija Bosne i Hercegovine. Razlog tomu je kvalitetna zaštita granične crte Mađarska – Srbija (postavljena ograda) te potpuni nadzor granične crte Republika Hrvatska–Srbija i Republika Hrvatska-Crna Gora (administrativni i tehnički kapaciteti granične policije).

Istočne granice BIH su pod pritiskom migranata iz dva smjera, stoga ovu rutu dijelimo na dva kraka.

Prvi krak – nakon napuštanja matičnih zemalja većina nezakonitih migranata dolazi u Tursku (Istanbul). Iz Turske raznim prijevoznim sredstvima (gumenim čamcima, autobusima, teretnim vozilima) ili pješice i uz pomoć krijumčara putuju u Grčku. Iz Grčke jedni kreću prema Albaniji, a drugi prema Makedoniji. Iz Makedonije migranti nastavljaju u Srbiju, dok iz Albanije u Crnu Goru. Migranti koji koriste rutu preko Albanije – Crne Gore ulaze na južnom dijelu granice Bosne i Hercegovine.

Drugi krak – je specifičan jer uz novo pridošle osobe u Srbiju „novom“ rutom iz Makedonije i, migranti koji su već duže vrijeme na području Srbije (zapali u tzv. Balkanskom bazenu), pokušavaju iz Srbije na dijelu jugoistočne granice Bosne i Hercegovine ući u BiH.

Ovim rutama najviše su zahvaćena područja policijskih uprava karlovačke, ličkosenjske, sisačko-moslavačke i splitsko-dalmatinske.

Načini kretanja – najčešći način izvršenja nezakonitih prelazaka kopnene državne granice Republike Hrvatske je pješice, prateći putne pravce ili željezničku prugu koristeći se navigacijskim aplikacijama na mobilnim uređajima

U njihovim pokušajima nezakonitog odlaska u zapadnu Europu, značajnu ulogu imaju pomagači, odnosno krijumčari. Analitičari koji prate fenomen krijumčarenja ljudi (EUROPOL) tvrde da krijumčarenje ljudi zauzima sve značajnije mjesto u organiziranom kriminalu. Nacionalna struktura počinitelja – I nadalje su najbrojniji državljani Afganistana, potom su tudržavljani Kosova, Sirije, Turske.

Međutim, mora se napomenuti da se u ruti kroz Bosnu i Hercegovinu pojavila nova državljanstva Tunis, Alžir, Maroko, Pakistan i Bangladeš, koji su se tijekom 2017. godine sporadično pojavljivali.

Posebna pažnja je posvećena državljanima Irana, koji zbog liberalizacije viznog režima ulaze u Srbiju. Podaci dijeljeni kroz WB RAN, pokazuju da je ovom odlukom Srbije, najugroženija Republika Hrvatska (povećanje broja nezakonitih prelazaka državne granice je 147%).

Isto tako i državljani Turske koriste liberalizaciju viznog režima u Bosni i Hercegovini. Dolaze zračnim putem Istanbul – Sarajevo, a iz Sarajeva taksi vozilima, rent a car vozilima pokušavaju ući u Republiku Hrvatsku koristeći krivotvorene schengenske vize (Španjolska, Švedska i Francuska).

Jačanjem državne granice, Bosna i Hercegovina smanjila je stopu nezakonitih ulazaka na njezin teritorij pa je tako Službi za poslove sa strancima BiH od 1. siječnja do 4. studenoga ove godine prijavljena su 21.163 nezakonita migranta, a namjeru za azil izrazilo je njih 19.986, ali su zahtjev za azil podnijela 1.314 migranta. Najviše migranata došlo je iz Pakistana (6.910), Irana (3.373), Sirije (2.529), Afganistana (2.431), Iraka (1.874) i Libije (760).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version