U javnosti se često vode rasprave koliko zapravo radimo tj. radimo li kao društvo premalo ili previše. U 2024. godini prema podacima Eurostata (posljednji obrađeni podaci) stvarni tjedni broj radnih sati za zaposlene s punim i nepunim radnim vremenom u dobi od 20 do 64 godine u EU-u, na njihovom glavnom poslu, iznosio je u prosjeku 36,0 sati, što je pad u odnosu na 37,0 sati u 2014. godini. U Hrvatskoj se prema istom istraživanju radilo više od prosjeka – 37,8 sati tjedno.
Razlika između država
Detaljniji pogled na zemlje EU-a otkriva značajne razlike. U 2024. najduži radni tjedan zabilježen je u Grčka (39,8 sati), Bugarska (39,0), Poljska (38,9) i Rumunjska (38,8), a pri vrhu je i Hrvatska s 37,8 sati rada tjedno.
Nasuprot tome, Nizozemska je imala najkraći radni tjedan (32,1 sat), a slijede Danska, Njemačka i Austrija (svaka po 33,9 sati).
Gospodarske djelatnosti s najdužim radnim tjednom u EU-u 2024. bile su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (41,2 stvarna radna sata), rudarstvo i vađenje (38,8) te građevinarstvo (38,7), dok su najkraći radni tjedni zabilježeni u djelatnostima kućanstava kao poslodavaca (26,7), obrazovanju (31,9) te umjetnosti, zabavi i rekreaciji (32,9).