Kozmetika, igračke, elektronički proizvodi i odjeća najčešće su na meti krivotvorina, no od prošle godine popisu se pridružuju i lijekovi što osobito zabrinjava, piše dnevnik.hr
”U Republici Hrvatskoj u tom zakonitom lancu distribucije lijekova nije zabilježeno slučajeva krivotvorenih lijekova ili medicinskih proizvoda. Kupnja lijekova putem interneta se nikako ne preporuča”, kazala im je Marija Šiša Hrlić, voditeljica službe za autorsko pravo i zajedničke pravne poslove, DZIV.
Posljednje istraživanje koje navode pokazuje kako je sedam posto Hrvata prevareno na ovaj način i tako navedeno na kupnju krivotvorenog proizvoda. Kako bi stekli dodatan uvid, novinari dnevnik.hr pitali su građane je li im se ikada dogodilo da su kupili nešto misleći da je original, a onda su ostali neugodno iznenađeni otkrivši kako se radi o krivotvorini.
”Jesam, cipele u čuvenom butiku, a ispale su krivotvorina teška”, rekla je Snježana. Jeleni se to nikad nije dogodilo kao ni Tomislavu, ali Mladen je potvrdio da mu se to dogodilo kod automehaničara.
‘“’Da. Lošiji dio stave, a naplate kao da je original. Recimo display na autu, računa ga 350 kuna, plati ga u Italiji možda 50 kuna, a original dođe 200”, kazao im je Mladen.
”Kada govorimo o razdoblju otprije deset godina tada su zabilježeni slučajevi krivotvorina samo luksuznih proizvoda. To su bile recimo sunčane naočale poznatih proizvođača, parfemi, torbe i drugi. Sami potrošači po mjestu gdje se taj proizvod prodavao, recimo na nekakvim štandovima ili tržnicama su mogli pretpostaviti da se radi o krivotvorenom proizvodu. Međutim, razvoj tehnologije doveo je do toga da su krivotvorine sve, savršenije, sve sličnije originalu.”, dodaje Šiša Hrlić.
To sve utječe na potrošača kojem je postalo izuzetno teško prepoznati radi li se o originali ili o krivotvorini. Iz tog razloga posjetili su prostor u kojem se skladišti sva krivotvorena roba.
Kako prepoznati?
”Prvo ću reći da roba ovdje dolazi svakodnevno. Imamo dosta slučajeva u kojima pronalazimo krivotvorenu robu. Ovdje se nalazi široka paleta proizvoda, od odjeće, parfema, alkoholnih pića, torbica”, rekao je Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik Središnjeg ureda Carinske uprave te otkriva koji je siguran način da otkriju je li nešto krivotvoreno ili ne.
”Uspijemo po detaljima koje imamo na robi s obzirom na činjenicu da se krivotvorena roba ne proizvodi od istih materijala – nisu isti tekstili, iste kože, ista plastika, iste tekućine. Uvijek po nekim detaljima. Po njima prepoznamo da je roba krivotvorena”, govori Babić.
“Nama je sve to jednostavno jer uvijek na svakoj vrsti robe postoje određeni detalji koje naše iskusno oko prepozna. Susretali smo se s krivotvorinama koje su bile izgledom vjernija kopija, ali kvalitetom nikada.”
Često se krivotvore parfemi, a sve češće i alkoholna pića, ali i dječje igračke.
”Dječje igračke su veliki problem jer one kod manje djece uvijek dolaze u kontakt s rukama, u usta. S obzirom da se krivotvorine ne proizvode u čistim uvjetima, uvijek na toj robi postoje određene nečistoće. Postoje norme u Europskoj Uniji koje brane korištenje određenih supstanci, naftalata, koji omekšavaju plastiku i čine je ljepšom i ugodnijom za dodir. Međutim, postoje supstance koje su skuplje, ali su zdravstveno sigurne, ispitane i dopuštene. U ovom slučaju ne znamo radi li se o korištenju naftalata, ali znamo da se radi o korištenju sličnog žiga.
Ono što svakako ne želimo je dopustiti da ovakav proizvod dođe na police naših kupaca i da se neko dijete igra s ovim jer nismo sigurni da bi ovaj proizvod mogao udovoljiti strogim sigurnosnim kriterijima zaštite potrošača na području Europske Unije’, govori.
Briga o sigurnosti
”Često nas pitaju zašto krivotvorenu robu ne doniramo humanitarnim organizacijama. Imamo dosta odjeće, obuće, torbica, parfema, i zašto to ne doniramo. Iz više razloga, a najjednostavniji je zato što je ta roba ilegalna. Ne možemo poklanjati nešto što je ilegalno, ali jedan praktičan razlog je upravo ta briga o sigurnosti naših potrošača.
S obzirom na to da se krivotvorine proizvode bez ikakve kontrole u nehigijenskim uvjetima od materijala koji nisu ispitani, vrlo često su i zabranjeni. Takvi proizvodi nisu sigurni za korištenje i ne mogu dobiti dopuštenje da ih se bilo kome donira.”
Savjetovao je i potrošače kako da izbjegnu kupnju krivotvorine.
“Uvijek paziti gdje se roba kupuje. Brendirana roba ne prodaje se na štandovima uz tržnice. Ona se kupuje u dućanu toga brenda ili u multibrend dućanima. Nama se nikada, koliko ja radim ovaj posao, nije dogodilo da da u dućanu originalnom robom pronađemo i krivotvorinu. Nikada se nije dogodilo da se u legalni distribucijski lanac uvuče krivotvorina. Krivotvorine uvijek nalaze svoj put do štandova, do plahti uz cestu malih dućana uz lokalne tržnice i slično.”
“Krivotvorena roba nikad ne ide po cijeni originalne. Kada bi i išla građani bi pogledali i rekli ovo nije kvaliteta i za tu cijenu ne želim to kupiti”, zaključio je Ninoslav Babić za dnevnik.hr.
