O energetskoj krizi Branko Nađvinski u središnjem Dnevniku HTV-a razgovarao je s Marijanom Krpanom, predsjednikom Uprave Agencije za ugljikovodike. Krpan je rekao da je nakon korone došlo do globalnog ekonomskog oporavka. Potražnja je velika, no proizvodnja ne prati taj trend. Naime, trenutno je svijet na tome da potražuje dnevno 101 milijun barela sirove nafte, a proizvodi se 99.7, piše HRT.
– Postoji razlika od 1.3 milijuna barela dnevno koja je glavni razlog zašto cijene idu gore. Ali naftu treba rafinirati, i onda isto tako imamo tržište naftnih derivata gdje se na Mediteranu trguje, a trguje se i tzv. future ugovorima kojima vi sada možete kupiti u prosincu ili siječnju sljedeće godine. Oni su po par dolara jeftiniji nego što je današnja cijena nafte. Tako da je to jedan pokazatelj toga da bi se dugoročno situacija mogla stabilizirati, ali zbog ovog disbalansa u prijeti kratkom vremenu eventualno jedan skok i zbog toga je Vlada htjela spriječiti moguće divljanje cijena, pojasnio je Krpan.
Jučerašnjom uredbom kojom je Vlada ograničila cijene benzina na 11 kuna i 10 lipa te dizela na 11 kuna, a koja na snagu stupa sutra i traje 30 dana.
– Rekao bih da je Vlada uredbu donijela prvenstveno da zaštiti građane koji su i kupci proizvoda. INA nije samo običan trgovac naftom i naftnim derivatima, ona je i proizvođač. U Hrvatskoj proizvodi 24 posto ukupne potrošnje. Taj trošak proizvodnje je otprilike 10 do 15 dolara po barelu, a kako je cijena trenutno 83 dolara po barelu, ja ostavljam javnosti da prosudi ima li INA tu dovoljno margine da se solidarizira s građanima i kupcima, rekao je Krpan.
Upitan postoji li mogućnost da zemlje OPEC-a povećaju proizvodnju i tako utječu na snižavanje cijena, Krpan je rekao da je to za očekivati.
– Tehnički, sasvim sigurno je to moguće. Politički vjerujem da će se taj balans postići. Vjerujem da će krajem godine i početkom sljedeće doći do smirivanja situacije koja je uzrokovana baš tim disbalansom ponude i potražnje, rekao je.
Građani strahuju od drastičnog povećanja cijene plina koje bi se trebalo dogoditi u travnju, po završetku ogrjevne sezone.
– Cijena plina je ovih dana bila rekordno visoka. Glavni razlog je velika potražnja Azije. Azija se budi. Kako je to sve globalno tržište, LNG je išao puno prema Aziji. U Europi je glavna priča s Rusijom i pitanjem konačne realizacije Sjevernog toka. Sve ostalo su marginalna pitanja. Hrvatska je u tom smislu napravila sve što je mogla. Ima svoju vlastitu proizvodnju koja pokriva 30 posto. Ima podzemno skladište plina koje ima kapacitet pola milijarde metara kubnih. Dakle, ima projekt LNG koji se u ovoj krizi pokazuje kao jedan od presudnih faktora jer ima drugi dobavni pravac, rekao je Krpan dodajući kako vjeruje da će plina biti.
Govoreći o geotermalnim izvorima energije, Krpan je rekao da je potencijal Hrvatske ogroman.
– Agencija je trenutno putem EU fondova kroz Plan za oporavak dobila 230 milijuna kuna za istraživanje geotermi za potrebe toplinarstva. To je nešto što Europa favorizira i s time ćemo se susretati u budućnosti. Velike su mogućnosti upotrebe geotermi u poljoprivredi, projektu Slavonija, a isto tako i za proizvodnju električne energije sigurno postoji niz projekata koje možemo realizirati, zaključio je Krpan.
Nakon Vladine uredbe – od utorka jeftinije gorivo
Tko god nije morao, danas nije točio gorivo. Jer sutra će na crpkama biti nove, niže cijene, koje je Vlada ograničila posebnom uredbom.
Ako smo u COVID krizi sačuvali radna mjesta i kreditni rejting pa i krenuli prema eurozoni, kaže premijer, sada je važno da se zadrži standard građana.
– Sada u fazi velikog ekonomskog oporavka nećemo dopustiti da nam pada standard građana i da ljudi nemaju novaca za režije, dakle to je jednadžba koja je pred nama i mi ćemo se truditi da ono što smo do sad uspjeli nastavimo, rekao je premijer Andrej Plenković.
Predsjednik države podržava Vladin potez.
– To je sve što oni u ovom trenutku mogu napraviti. Dobro je da naprave i za nadati se što se svi nadaju, od Oklahome, preko Zuricha, do Zagreba, netko s više, netko s manje nervoze i netko s plićim, netko s dubljim džepom – da će se to smiriti, rekao je predsjednik Zoran Milanović.
Vladina uredba je dobra, ali samo kao prvi, kratkoročni korak, smatra bivši ministar gospodarstva.
– Prvi korak je da se ne zadire u trošarine jer Vlada ima politiku da sačuva proračun vis-a-vi ulaska u euro i da sačuva javni dug, međutim neće dugo moći izdržati ako cijene energenata rastu jer će prevelik teret biti na trgovcima i dobavljačima, kazao je Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar.
Za INA-u Uredba ima značajan negativan utjecaj na poslovanje.
– Prisiljeni smo prilagoditi svoje poslovanje kako bismo ublažili utjecaj takve odredbe na tržište. Stoga će Ina na svojim maloprodajnim mjestima diljem Hrvatske prodavati Premium goriva class plus do isteka postojećih zaliha dok će Wurosuper 95 i Eurodiesel biti dostupni kao i do sada, poručila je Zdravka Demetar Bubalo, operativna direktorica Usluge kupaca i maloprodaje INA-e.
Rast cijena goriva u velikoj mjeri potiče i inflaciju koja je u rujnu, u odnosu na lanjski rujan, porasla 3,3 posto.
– Kao i u prvoj polovici godine, porast stope inflacije je rezultat viših cijena energije. Vidimo što se događa s cijenama nafte i plina ovih dana, a osim toga je i u manjoj mjeri rezultat porasta cijena prerađenih prehrambenih proizvoda, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
U cijeloj 2021. inflacija bi, kaže Šošić, trebala biti 2,3 posto, dok za iduću godinu HNB predviđa blago usporavanje jer bi se cijene energenata i sirovina trebale stabilizirati. No postoji i rizik da se to ne dogodi pa bi u tom slučaju inflacija bila i malo viša od ovogodišnje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa