U zoni koja nije građevinska podigao je štalu, iako nije imao stoku. A onda izmijenio Prostorni plan da štale mogu postati kuće: To je suština novog skandala s nekretninama ministra Kuščevića, o kojem piše Telegram.
Čestica na kojoj se nalazi kuća/štala u katastru se vodi kao pašnjak i cesta, ukupne površine 2648 četvornih metara. U stvarnosti je tamo, međutim, još jedna ministrova kuća i velika “nadstrešnica” (od betona!) koja pritom izlazi iz dozvoljenih gabarita. Najneobičnije je to što spomenuta parcela nije u građevinskom području. Nakon opsežnog istraživanja, Telegram je analizirao kako je aktualni ministar, nekad načelnik općine Nerežišća, sagradio kuću u negrađevinskoj zoni. Pritom je zanimljivo da je uspio dobiti sve potrebne dozvole, iako na kraju ni ovu nekretninu nije upisao u katastar na što ga obvezuje zakon. No to u ovoj priči djeluje kao najmanje važan detalj.
Kako je štala postala stambena zgrada
Iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije u Supetru odgovorili su Telegramu kako su gospodinu Kuščeviću u listopadu 2011. izdali odobrenje za građenje objekta od 77 četvornih metara, a u siječnju 2016. i uporabnu dozvolu. To što čestica nije u građevinskoj zoni ministar je riješio prilično domišljato: prvo je zatražio dozvolu da tamo izgradi štalu, koja se prema propisima smije podići na poljoprivrednom zemljištu.
Ministar nije imao stoku zbog koje bi mu ta štala bila potrebna, niti je njegovo zemljište dovoljno veliko ni dovoljno udaljeno od građevinskog područja. No, Kuščević je svejedno dobio dozvolu da je podigne. I baš kada je ta štala dovršena, općina Nerežišće u kojoj je tada bio načelnik, donosi novi prostorni plan kojim je omogućeno da se štale prenamijene u stambene zgrade.
Zgodan je i način na koji su ti propisi izmijenjeni. U prosincu 2015., kada je novi Prostorni plan već bio usvojen, ali bez te stavke o štalama, Općinsko vijeće Nerežišća donosi dokument nazvan Rješenje o ispravci pogreške. Tim rješenjem dodano je da se štale mogu prenamijeniti u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene. I tako je, zahvaljujući glasovima stranačkih kolega u općinskom vijeću, Kuščevićeva štala na čestici 4038 mogla postati kuća iako nije u građevinskom području. Izmjene prostornog plana općine Nerežišća Kuščević je, kao tadašnji načelnik, osobno potpisao.
Pravne makinacije kojima je legalizirao gradnju
Što se divovske nadstrešnice koju je ministar podignuo na toj čestici tiče, iz Upravnog odjela za graditeljstvo u Supetru odgovorili su Telegramu kako je sagrađena temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, prema kojima nije potrebno izdavanje građevinske dozvole, “jer je u u funkciji postojeće građevine stambene namjene”.
(VIDEO) Ministar Kuščević o vili s bazenom koja se vodi kao pašnjak: ‘Nije mi niti malo neugodno’
Pogledajte Kuščevićevu kuću koju iznajmljuje turistima, a 11 godina je nije upisao u katastar
(VIDEO) Ministar Kuščević: ‘Imam toliko nekretnina da to nije moguće pratiti’
Međutim, projektanti i arhitekti kojima su iz Telegrama predočili dokumentaciju tvrde kako to nije točno jer je takvo tumačenje bilo dozvoljeno iznimno za postupke legalizacije. Uz to, građevina stambene namjene – dakle već spomenuta štala koja je postala kuća – nije postojala na parceli kada je nadstrešnica izgrađena, što u prijevodu znači da ju je ministar podigao nelegalno. Priča sada postaje još kompliciranija.
“Osnovna građevina i nadstrešnica kao pomoćna građevina moraju biti na istoj parceli. Znači, u trenutku kada je podignuta, nadstrešnica je bila nelegalna, a sada to više nije jer je pravnim egzibicijama odjednom dobila glavnu građevinu stambene namjene uz kakvu može legalno postojati”, pojasnila je ministrov potez arhitektica Suzana Dobrić Žaja.
Nadstrešnice i stambene zgrade nema u katastru
Unatoč tome, ministar je svejedno u prekršaju jer prostorni plan Nerežišća dozvoljava gradnju nadstrešnica od lakog materijala i površine do 40 četvornih metara isključivo na zemljištima poljoprivredne namjene koja pritom moraju biti veća od 10.000 četvornih metara, a u ministrovu slučaju radi o zemljištu koje je znatno manje i čija je površina 2648 četvornih metara. “Čak i da je površina čestice u redu, problem bi bio što je materijal armirano betonski. Dakle jedina mogućnost kako bi ovo moglo biti legalizirano jest da se iskoristio minuli zakon o postupanju, za koji se sada više ne može podnijeti zahtjev”, tvrdi iskusni projektant na kojeg se poziva Telegram.