Hrvatska se posljednjih tjedana suočava s valom lažnih dojava o bombama kakav dosad nije zabilježen. Meta su bile škole, vrtići, trgovački centri, banke, pa čak i zračna luka, a policija je gotovo svakodnevno provodila evakuacije i protueksplozijske preglede u više gradova istodobno. Iako su se sve dojave dosad pokazale lažnima, slučaj je prerastao okvire klasičnog narušavanja javnog reda i sigurnosti.
Do sada je uhićeno nekoliko osoba na području Hrvatske, ali sigurnosni stručnjaci smatraju da bi u pozadini mogla stajati organizirana mreža izvan Hrvatske.
U istragu su uključene hrvatska policija, SOA, međunarodne policijske agencije, Europol, a prema pojedinim medijskim navodima i Interpol. Ministri Ivan Anušić i Davor Božinović otvoreno su govorili o elementima “hibridnog rata”, upozoravajući da cilj nije samo širenje panike, nego i destabilizacija normalnog funkcioniranja države.
>Božinović: Više uhićenih zbog dojava o bombama, istraga u tijeku
Više od 500 prijetnji u manje od dva tjedna
Prema podacima koje su iznijeli hrvatski dužnosnici i mediji, u manje od dva tjedna zaprimljeno je više od 500 lažnih dojava o bombama diljem Hrvatske. Najčešće su mete bile škole u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i drugim gradovima, ali dojave su stizale i trgovačkim centrima, vrtićima te pojedinim javnim institucijama.
Samo tijekom jednog dana policija je zaprimila dojave za više od 20 zagrebačkih škola te desetke škola u Primorsko-goranskoj županiji i Splitu. Ranije je zabilježeno i 85 prijetnji u školama na području čak 14 policijskih uprava. Svaka prijetnja tretira se kao stvarna, što znači da policija mora izaći na teren, evakuirati objekte i obaviti detaljan pregled.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović više je puta naglasio da policija nema mogućnost ignorirati dojave, čak i kada postoji velika vjerojatnost da su lažne. Upravo zbog toga posljednjih dana angažiran je velik broj policijskih službenika, protueksplozijskih timova i sigurnosnih službi.
Jesu li maloljetnici odgovorni za lažne dojave ili iza njih stoji treća strana?
Do sada je uhićeno nekoliko osoba na području Hrvatske, a tri maloljetnika za koje se sumnjiči da su poslali oko 220 e-mailova s lažnim dojavama o bombama na adrese škola, bolnica, policije i drugih institucija, suočavaju se s optužbama za terorizam. Iako su isprva bili osumnjičeni za lažne uzbune, policija ih sada tereti za ozbiljnije kazneno djelo terorizma jer su poruke izazvale širenje straha i panike.
Istraga je pokazala da su se dogovarali u gamerskim chat grupama, gdje su anonimno, pod nadimcima, započeli s idejom slanja prijetnji kao svojevrsnog ”izazova”.
No policija istražuje mogućnost da su ih u tome poticale ili iskorištavale treće osobe. Naime, slične poruke pojavile su se i u susjednim državama, a u sadržaju mailova uočene su podudarnosti.
Hoće li optužbe za terorizam biti potvrđene, odlučit će državno odvjetništvo.
>Krenulo od ‘igre’: Maloljetnici koji su lažno prijetili bombama osumnjičeni za terorizam
Božinović: Riječ je o složenoj međunarodnoj operaciji
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ranije je istaknuo kako su prijeteće poruke slane s lažnih e-mail adresa izvan Hrvatske te da istraga vodi prema inozemnim serverima i domenama. Hrvatska zbog toga surađuje s međunarodnim partnerima, Europolom i drugim sigurnosnim službama.
Dio tragova vodio je prema serverima u jednoj baltičkoj državi. Naime, postoji sumnja da su korišteni anonimno zakupljeni serveri i automatizirani sustavi za masovno slanje prijetnji, što dodatno otežava identifikaciju počinitelja. Pojedini stručnjaci smatraju da su moguće korištene i napredne metode prikrivanja identiteta poput VPN mreža i automatiziranih sustava za slanje velikog broja poruka.
Usprkos uhićenjima, sigurnosne službe smatraju da dio prijetnji vjerojatno dolazi izvan Hrvatske i da iza njih možda stoji organizirana mreža ili koordinirana skupina.
>Nove dojave o bombama u više zagrebačkih škola
Anušić i Medved: “Ovo je hibridni rat”
Ministar obrane Ivan Anušić kazao je da Hrvatska nije suočena samo s izoliranim incidentima, nego s oblikom hibridnog ratovanja.
“Ovo je hibridni rat, pokušava se prekinuti normalno funkcioniranje države”, izjavio je Anušić, dodajući da su hrvatske institucije izložene sofisticiranim oblicima destabilizacije. Na pitanje imaju li napadi ruski potpis, nije želio nagađati, istaknuvši da je prerano za zaključke.
Sličnu ocjenu dao je i ministar branitelja Tomo Medved, koji je rekao da sigurnosno-obavještajna zajednica intenzivno analizira prijetnje te da se radi o vrlo složenim radnjama koje uključuju međunarodnu suradnju. Medved je poručio da živimo u vremenu sofisticiranih oblika kriminala koji zahtijevaju izrazito veliki angažman i nove modele zaštite.
Premijer Andrej Plenković također je upozorio da moderna tehnologija omogućuje pojedincima i skupinama da relativno lako unose nemir i remete svakodnevni život građana.
Zašto je uključen Interpol?
Budući da je ocijenjeno kako prijeteće poruke dolaze s inozemnih servera i preko lažnih domena, hrvatska policija nije u mogućnosti sama provesti kompletnu istragu. Upravo zato uključene su međunarodne organizacije poput Europola, a prema navodima dijela medija i Interpola.
Takva suradnja nužna je kako bi se utvrdilo gdje su registrirani serveri s kojih su slane poruke, tko ih je zakupio i preko kojih su mreža prijetnje slane. Problem dodatno otežava činjenica da počinitelji mogu koristiti više država, posredničke servere i alate za skrivanje identiteta, zbog čega istrage ovakvog tipa često traju mjesecima.
Istraga je do sada pokazala da su poruke slane automatizirano prema velikom broju institucija, što upućuje na mogućnost postojanja sustava za masovno slanje prijetnji. Pojedini sigurnosni stručnjaci upozoravali su i na mogućnost korištenja umjetne inteligencije ili automatiziranih programa koji sami prikupljaju e-mail adrese i distribuiraju prijetnje.
>Evakuacije u Zagrebu zbog novih dojava o bombama; što je istraga do sada otkrila?
Što je hibridni rat?
Pojam “hibridni rat” koristi se za aktivnosti kojima se neka država ili društvo pokušava destabilizirati bez klasičnog vojnog sukoba. Takve aktivnosti uključuju cyber napade, širenje dezinformacija, psihološke operacije, gospodarske pritiske i pokušaje izazivanja društvene panike.
Cilj pritom često nije fizičko uništenje, nego stvaranje osjećaja nesigurnosti, opterećivanje institucija i slabljenje povjerenja građana u državu. Upravo zbog toga ministri smatraju da masovne lažne dojave o bombama imaju obilježja hibridnog djelovanja.
U slučaju Hrvatske posljedice su bile vrlo konkretne – škole su evakuirane, nastava je prekidana, roditelji su bili uznemireni, a policija i sigurnosne službe danima su bile pod velikim pritiskom. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da takve akcije imaju učinke slične psihološkim operacijama jer proizvode strah i osjećaj nesigurnosti, čak i kada stvarne eksplozivne naprave ne postoje.
Bivši obavještajac Ante Letica upozorio je da ovakve prijetnje imaju elemente terorizma jer stvaraju paniku i velike društvene troškove. Također je upozorio na mogućnost takozvanog “obavještajnog maskiranja”, odnosno scenarija u kojem se sigurnosni sustav namjerno opterećuje lažnim prijetnjama kako bi se prikrile druge aktivnosti.
Hrvatska nije jedina
Slični valovi lažnih dojava posljednjih godina zabilježeni su i u drugim europskim državama. Srbija je tijekom 2022. i 2023. mjesecima bila pogođena masovnim prijetnjama školama, trgovačkim centrima i zračnim lukama, dok su slični incidenti bilježeni i u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj te baltičkim državama.
U mnogim slučajevima istrage su pokazale da su prijetnje slane preko stranih servera i anonimnih mreža, a sigurnosne službe upozoravale su da takvi napadi često imaju cilj destabilizacije i testiranja sigurnosnih kapaciteta država.
Hrvatske institucije zasad poručuju da nema razloga za paniku, ali i da se ovakve prijetnje više ne mogu promatrati kao obične “dječje šale”, nego kao ozbiljan sigurnosni izazov koji uključuje međunarodnu dimenziju i sofisticirane oblike cyber kriminala.
> Val lažnih dojava o bombama uznemirio Hrvatsku: Evo što kažu stručnjaci
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.