Leinert-Novosel: Za političke stranke žene su još uvijek rezerva za ulazak u Sabor

Na svakoj izbornoj listi, po Zakonu o ravnopravnosti spolova, mora biti minimalno 40 posto žena. Unatoč Zakonu, žena na izbornim listama, ali i u politici nema toliko. Koji su razlozi nedovoljne zastupljenosti žena i kako se protiv toga boriti, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno u četvrtak navečer razgovarali su Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Smiljana Leinert-Novosel, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Nadežda Čačinović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Tamara Gazdić-Alerić sa Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ustavni sud ukinuo je mogućnost odbijanja kandidacijskih lista”, kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić i pojasnila da je tumačenjem izbora u ciklusima puna provedba tih promjena zapravo odgođena za deset godina. Nadodala je kako se tu primarno radi o raspodjeli moći u tijelima koje donose odluke na državnoj ili županijskoj razini, a to moramo omogućiti i ženama i muškarcima.

Smiljana Leinert-Novosel rekla je kako je sve to samo dokaz kako se lako opredjeljujemo za neka rješenja, ali to teško provodimo u praksi.

“Mi pokušavamo eskivirati, progurati postojeću praksu koja je primarno maskulinog karaktera”, istaknula je Leinert-Novosel i dodala da su žene često rezerva u političkim strankama za popuniti Sabor kada muškarci na listi odu u izvršnu vlast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Širi okvir priče dala je Nadežda Čačinović. “Mainstream politički zakoni nikad neće riješiti stvar”, rekla je Čačinović i dodala da time što stavljamo žene na listu, omogućujemo aktivno sudjelovanje žena u politici. Također je postavila pitanje je li ženama nametnuto da moraju obaviti sve društvene uloge ili su se same izborile da ne budu samo majke, već da imaju i karijeru.

“Mentalni sklop našeg društva nije spreman za takav korak”, istaknula je Tamara Gazdić-Alerić. Smatra da trebamo jačati svijest da na izborima biramo kandidate koji su kompetentni i kao birači biti odgovorni i znati koga izabrati. “Proučavajući petnaest godina djelovanja Hrvatskog sabora, primijetila sam da ne postoji lingvistička razlika između muških ili ženskih zastupnika, ali postoje primjeri vrijeđanja žena od strane muških kolega na temelju spola”, iznijela je svoje komunikološke opaske Gazdić-Alerić.

Podsjetimo, nedavno je Krešimir Planinić, predsjednik U ime obitelji – projekt Domovina i prvi na listi u VI. izbornoj jedinici, rekao kako je U ime obitelji zadovoljila u svim izbornim jedinicama ženske kvote, tj. predložila ženske kandidate, te je u svemu zadovoljila i Zakon o ravnopravnosti spolova, u svih 11 izbornih jedinica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.