Nekadašnja HDZ-ova ministrica prosvjete i športa i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije Ljilja Vokić, najpoznatija po uvođenju besplatnih udžbenika za sve učenike osvrnula se na odluku akutalnog ministra Željka Jovanovića o novim udžbenicima ističući kako smatra da udžbenike nije trebalo mijenjati te se tako moglo uštedjeti i 30-40 posto umjesto Jovanovićevih 15 posto, ali napominje kako cijeni ministrovu želju da se ikoliko smanje cijene.
“Ministar je došao u područje koje nije njegov fah i koje je trebao bolje upoznati, ali kada nema novaca nitko se ne snalazi. Ionako nijedna vlada nije držala do školstva”, rekla je Vokić za narod.hr.
Smatra da udžbenike nije trebalo mijenjati jer se neki udžbenici jednostavno ne stignu ni potrošiti, budući da ih učenici rijetko koriste, dodajući kako korištenjem stradavaju uglavnom matematika i čitanka.
„Svaka čast ako se negdje imalo što izmijeniti, ali Coulombov zakon je uvijek Coulombov zakon“ naglasila je i rekla kako bi u toj poziciji raspisala javni natječaj za najjeftiniju ponudu jer su svi udžbenici po istom programu s različitim detaljima kao što su fotografije.
Naglasila je pak kako kako podržava izmjenu udžbenika iz povijesti prvenstveno zbog teme Domovinskog rata koji je bio, kako kaže, šturo i ponegdje nakaradno opisan te da se ne slaže s tvrdnjama predsjednika HDZ-ovog Odbora za odgoj i obrazovanje Tomislava Đonlića da su novi udžbenici izmijenjeni zbog zdravstvenog i građanskog odgoja, budući da se oni još uvijek tretiraju kao izborni.
Dotaknula se i građanskog odgoja kojeg je, kako kaže, ona uvela, a bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac ukinuo: „Razlika je od sadašnjeg programa bila u tome što se moj program građanskog odgoja temeljio na uljudbi i nije zadirao u privatne stvari učenika“, dodajući kako je za nju čista patologija imati potrebu odgajati tuđe dijete jer se time zadire u integritet obitelji i njenih članova.
Najavu ministra Jovanovića o smanjenju plaća svim prosvjetnim djelatnicima koji nemaju punu satnicu, već se ona nadomješta raznim aktivnostima pozdravlja i smatra dobrom odlukom.
„Mi imamo najnižu normu u Europi. Primjerice, Francuska ima 300 tisuća uposlenih na 70 milijuna stanovnika, a mi na 4,5 milijuna 60 tisuća.“ te dodala kako je kod nas objektivno gledajući sustav neodrživ.
„Nikada dodatna, dopunska nastava i razredništvo nisu bili dio norme dok se nije počelo podilaziti sindikatima. Sve osim sati provedenih u nastavi je administracija koja ide u 40-satni radni tjedan“, rekla je za narod.hr te pojasnila kako se profesorima s 18 sati provedenim u nastavi isplaćuje puna plaća pa zbog toga ni ne može biti veća plaća ostalih prosvjetara, za koje smatra da su potplaćeni, niti se otvaraju radna mjesta za mladu radnu snagu koja se nalazi na burzi.
Istaknula je i kako imamo izuzetno inteligentne i obrazovane mlade ljude koji su po tom pitanju iznad mnogih na Zapadu, ali da im ne mogu konkurirati zbog područja s kojeg dolaze, a koje je u Europi obilježeno predrasudama.