Ustavni sud BiH djelomično je prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona koji diskriminira Hrvate, a koji je prije dvije godine podnio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora BiH. Parlamentu BiH naredio je da uskladi odredbe izbornog zakona s Ustavom.
Tom odlukom potvrđeno je da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje političke predstavnike.
Ljubić je za HRT-ov Studio 4 rekao da je odluka Ustavnog suda veliko postignuće za Hrvate u BiH. Ovo je sigurno najvažnije u proteklih 15 godina jer je Ustavni sud potvrdio da je konstitutivnost i ravnopravnost tri naroda u BiH natkrovljujući princip i neodvojiv od prava i mogućnosti svakog od tri konstitutivna naroda da bira svoje legitimne političke predstavnike u institucije BiH Ustavnom predviđene za zastupanje kolektivnih nacionalnih interesa.
Ljubić je pojasnio po čemu su i kada Hrvati postali zakinuti za to da sami biraju svoje predstavnike u najviša tijela vlasti. Ovaj problem izbornog zakona i neravnopravnosti naroda u izbornom zakonu nije jedina manjkavost ustavno-pravnog poretka u BiH. Prva kontroverza bila je u okviru daytonskog sporazuma kada je BiH konstituirana od dva entiteta, a tri konstitutivna naroda. U toj raspodjeli hrvatski narod je ostao manjina i u jednom i u drugom entitetu. Ipak, daytonski mirovni sporazum, a prije toga washingtonski, davao je Hrvatima u svom izvornom obliku solidne instrumente zaštite kolektivnih nacionalnih prava sve do 2002. godine kada je tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petrić nametnuo amandmane na Ustav entiteta i onda je izborni zakon izveden iz tih amandmana, rekao je Ljubić.