Marijan Kozić: ‘Tomašević je obećavao “rezanje” korupcije, a sad “reže” sve mjere koje podupiru djecu i mlade!’

Marijan Kozić
Foto: 55 minuta kod Željke Markić

Gost emisije 55 minuta kod Željke Markić je programer Marijan Kozić. On i njegova supruga imaju petero i čekaju šesto dijete. Supruga je korisnica mjere roditelj odgojitelj. Marijan Kozić je s kolegama analizirao prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja koji je platforma Možemo dala u javnu raspravu, kao i analizu koja predstavlja Podlogu za odluku o de facto ukidanju mjere roditelj odgojitelj. Analizu su pripremile Ivana Kekin i još 3 zastunice platforme Možemo u skupštini Grada. Kozić i njegovi kolege ukazali su na brojne netočnosti i nelogičnosti na temelju kojih je donesan (protuzakonit) prijedlog ukidanja mjere, štetan za više od 5.800 obitelji koje koriste mjeru, više od 20.000 djece o kojoj se korisnici mjere brinu, a među njima više od 6.000 djece vrtićke dobi – za koje Zagreb nema ni blizu adekvatan vrtićki smještaj.

Platforma Možemo koja je dobila izbore na obećanjima da će zaštedjeti 10-15% gradskog proračuna koji je “odlazio na korupciju”” završila je “štedeći” na 3-5% proračuna koji ide za financijsko izdvajanje za novorođenu djecu i mjeru roditelj odgojtielj. Od 6 Gradskih mjera usmjerenih na djecu i obitelji s djecom – Možemo je “napala” njih 5.

Sve laži kojima Možemo vara Zagrepčane

Prva laž tiče se izjave samog gradonačelnika Tomaševića koji je u predizbornoj kampanji više puta rekao da neće dirati u postojeće korisnike i njihova prava. Govorio je da će privremeno zaustaviti prihvaćanje novih korisnika da bi se napravila detaljna analiza te se odlučilo kako će se i u kojem obliku prihvaćati novi korisnici i kako će mjera nastaviti. A onda je Tomašević završio na ukidanju mjere za nove korisnike – bez analize i ukidanju mjere za aktualne korisnike – uz pogrešne analize.

Netočne su brojke koje donosi analiza gđe Kekin i suradnica u kojoj se tvrdi da je u Zagrebu, u razdoblju od uvođenja mjere do danas rođeno samo 236 treće i sljedeće djece više nego u razdoblju prije uvođenja mjere (2011-2015 u odnosu na 2016-2020.) To je potpuno krivi izračun. Točno je da je u tome razdoblju rođeno 1004 treće i više rođene djece VIŠE nego je to bilo u četverogodišnjem razdoblju prije uvođenja mjere. Od kad je mjera uvedena u Zagrebu se rađa sve više i više treće i više rođene djece. To znači da se radi o izuzetno uspješnoj demografskoj mjeri.

Zagreb – veliki grad u RH s brojem najviše rođenih u Hrvatskoj!

Svake godine je sve više korisnika mjere. To znači da je sve više obitelji s minimalno troje djece u Zagrebu.  Čak 53% obitelji koje imaju troje i više djece i korisnici su mjere – nakon ulaska u mjeru dobili su još djece. Ovo je jedan od pokazatelja uspješnosti mjere, oobito ako se uzme u obzir da pobačaj vrši najviše majki koje već imaju dvoje djece. Naime, za treće dijete postoji kod nekih ljudi kao psihološka barijera, a potrebno se i objektivne promjene – jedna soba više, veći auto, i slično. Upravo je treće dijete ono koje podiže demografiju. Dvoje djece zamjenjuje dvoje roditelja, stoga nama kao društvu treba to dijete više. Od kad je zaživjela mjera broj trećerođene djece i više, raste iz godine u godinu.

Nemoguće je reći da mjera ne funkcionira

Kad se usporedi broj rođene djece u Zagrebu u odnosu na velike gradove u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2019. uočava se da je u Hrvatskoj broj novorođene djece u padu. U Zagrebu broj prvorođenih i drugorođenih također pada ali usprkos tome broj treće i više rođenih stavlja Zagreb u grad s najviše rođene djece. Dok su ostali veliki gradovi pali na 80% rođenih, Zagreb je na 95% rođenih. Dakle, za 14% Zagreb je iznad prosjeka svih ostalih gradova u Hrvatskoj! Razlika između svih velikih gradova u Hrvatkoj i Zagreba je upravo mjera roditelj odgojitelj jer u Zagrebu jednako kao i u drugim gradovima broj prvorođenih i drugorođenih opada. Vidi se pad demografije općenito u društvu ali ono što čini Zagreb daleko iznad prosjeka cijele Hrvatske broj je treće i više rođene djece.

Nadalje, niti jedan od ciljeva koji se navode u Prijedlogu Odluke ne mogu i neće se postići ukidanjem mjere. Primjerice, jedan od glavnih razloga za ukidanje mjere je taj da mjera spriječava upis djece u dječje vrtiće. Međutim, mjera je upravo tako definirana – pokojni gradonačelnik Bandić je na taj način riješio problem nedostatka mjesta u gradskim vrtićima jer je uvjetovano da korisnici mjere ne mogu upisati djecu u dječji vrtić. Tako u vrtićima ima mjesta za roditelje koji žele nastaviti biti na tržištu rada.

Broj djece u obiteljima roditelja odgojtelja veći je nego što je evidentirano

Zbog birokratskih zapreka, mnogi roditelji ne dojavljuju rođenje sljedećeg djeteta Gradu i stoga Grad nema pravi broj djece u obiteljima korisnika mjere što znači da je broj od spomenutih oko 20.000 djece i veći. Podloga navodi da ima 5.423 djece djece do 6 godina starosti. Ali u stvarnosti je riječ o većem broju djece – oko više od 6.000 djece predškolske dobi.

Možemo laže roditeljima da će zbrinuti njihovu djecu

Prijedlog Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za 2022. donosi detaljan pregled stanja za 2021. i detaljne planove potreba za 2022.

U Programu, saznajemo sljedeće:

– u Gradu Zagrebu će 2022. g. biti 48.000 djece u dobi od godine dana do polaska u osnovnu školu,

– gradske vrtiće upisat će 31.000 djece,

– privatne vrtiće upisat će 4.500 djece,

– ako gradskim, privatnim i vjerskim vrtićima pribrojimo i sve ostale ustanove (Poliklinika SUVAG, Centar “Goljak”, i sl.) te vrtiće izvan područja Grada, dolazimo do računice da će u svim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u trenutku kada Odluka stupi na snagu nalaziti 35.830 djece, što predstavlja 74,6%.

Bez mogućnosti upisa u bilo koju od tih ustanova ostati će 12.170 djece tj. 25,4% djece predškolske dobi. Od toga minimalno 5.423 djece prema Podlozi su djeca korisnika mjera. Dakle, preko 7.000 djece izvan mjere ostat će neupisano u dječje vrtiće.

Na upit Gradu koliko će djece ostati neupisano i koliko nedostaje kapaciteta, iz Grada odgovaraju da u vrtićima ima 577 slobodnih mjesta i nastavljaju ignorirati problem.

U proračunu je Možemo osigurao novac za samo dodatnih 255 djece

Još jedna velika laž su obećanja da će Grad svu djecu iz mjere zbrinuti ulaganjem u vrtiće s 15 milijuna kuna koji će se uložiti u iznajmljivanje vrtića i privremene prostore dok se ne izgrade vrtići. Međutim, proračun Grada Zagreba za 2022. godinu predviđa oko 50 milijuna kuna kapitalnih ulaganja za objekte predškolskog odgoja što se odnosi na 2 vrtića čija je gradnja započela već za prethodne vlasti i koji će povećati kapacitet za 180 djece!

 U gradskom proračunu predviđeno je navedenih 15 milijuna kuna za najam prostora, opremu i materijalne troškove, uključujući plaće zaposlenicima, čime će se povećati kapaciteti postojećih vrtića. Ovaj dio odnosi se na već započeto proširivanje kapaciteta 2 dječja vrtića – Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, područni objekti (PO) Cerska i Dječji vrtić Remetinec, PO Vice Vukova – uz ukupno povećanje kapaciteta za 75 djece!

 S obzirom da Program javnih potreba donosi dugoročnije planove, tako vidimo da neće ulagati niti ove niti sljedećih godina u vrtiće. Tek 2025., za tri godine, kad će 12.000 djece biti izvan mjere i bez svojeg mjesta u vrtiću, planira se povećanje kapaciteta za dodatnih 6,3% tj. 2 250 djece.

Promjena mjere koju nudi Možemo je neodrživa. I oni to znaju

Promjena mjere kakvu predlaže Možemo je neodrživa. Oni nude naknadu od 1.000 kuna što je trostruko ispod minimalne plaće. Odnosno izdvajaju za svako dijete u obitelji  manje od 10 kuna po djetetu dnevno. To je manje od onoga što Grad izdvaja za djecu u vrtićima (15 kuna) za užinu.

Ako imate djecu do tri godine starosti djeca korisnika ne smiju ići u vrtić. Sve obitelji  koje imaju barem jedno dijete do tri godine ne mogu tražiti posao i moraju čuvati svoje dijete. Isključivo obitelji čija su sva djeca starija od tri godine mogu se upisati u vrtić i roditelji onda imaju šansu tražiti posao. Ali većina obitelji imaju djecu do tri godine starosti. Prema podacima koje Grad donosi u dobi do 2 godine je 1300 djece. Tu nisu uračunata djeca od tri godine, a u 2022. godini ova će djeca biti upravo u dobi do 3, a pridružit će im se i novorođena djeca koja nisu navedena.

Nadalje, Odluka stupa na snagu u svibnju. Za roditelje za koje tada prestaje mjera, upisi u vrtiće počinju upravo u svibnju. Da bi roditelji mogli upisati dijete u vrtić moraju zadovoljiti najviši kriterij upisa u vrtić, a to je da su oba roditelja zaposlena. Ako roditelj ubrzo nakon isteka mjere ne pronađe posao, neće moći upisati dijete u vrtić, a ako i uspije, onda će morati pronaći nekoga da mu čuva dijete jer tek u rujnu djeca kreću u vrtiće.

Platforma Možemo napada najranjivije društvene skupine u Zagrebu

Iz Možemo su se, osim na ovu mjeru, obrušili na svih 6 demografski mjera u Grada Zagreba. A sve su te mjere podupirale djecu i mlade. Smanjuje se naknada za novorođenu djecu, stipendije za darovitu djecu se smanjuju sa 500 stipendija na 250. Stipendije za učenike s invaliditetom su pokušali smanjiti ali su bili prisiljeni odustati zbog neodobravanja građana. Besplatni prijevoz i besplatne udžbenike ove godine neće ukidati ali je znakovito da već sad daju izjave u kojima govore da „ove godine neće dirati u besplatne udžbenike i prijevoz..“ Smisao tih izjava je da će sljedeće godine to možda učiniti.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.