Marko Krznarić, iz Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Osijek, koji je s Perom Šolom iz Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka – ogranak Đakovo, počeo prije desetak godina borbu za uređenje grobova hrvatskih vojnika na Mirogoju, gost je emisije “55 minuta kod Željke Markić”.
Marko Krznarić predstavnik je zajednice žrtvoslovnih udruga koje se već godinama bori da se na zagrebačkom groblju Mirogoju ponovno postave križevi i imena hrvatskih vojnika koji su poginuli/umrli tijekom Drugog svjetskog rata. Na ovom su groblju tijekom II. svjetskog rata pokapani svi vojnici. Na svakom je grobu bio križ. Ili druga oznaka, ovisno o vjeroispovijesti vojnika. Kao i ime poginulog. Na kraju rata partizanske su vlasti srušile sve križeve i uništile ploče s imenima pokopanih.
Kroz 45 godina komunizma članovi obitelji poginulih mogli su grobove svojih dragih obilaziti samo kao zajedničku grobnicu, bez imena…. Marko Krznarić se sa svojim kolegama iz žrtvoslovnih udruga već godinama bori da se pokojnima osigura da na grobu imaju križ i ime – te kršenje ovog prava za stotine i stotine Hrvata obilježavaju svake godine 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava.
> Tajna Mirogoja: Marko Krznarić o preoranim grobovima hrvatskih vojnika i kako je Tomaševićeva vlast ponovila zločin nad mrtvima
Pomoćni biskup zagrebački msgr. Ivan Šaško predvodeći molitvu za katoličke vjernike na oskvrnjenim grobovima hrvatskih vojnika poginulih u razdoblju između 1941. i 1945. u svojim propovijedima iz godine u godinu upozorava: “Sve dok se ne označe grobovi i imena pokopanih, naše društvo ne priznaje postojanje ovih ljudi”.
“Sve dok ovdje ne budu primjereno uređeni grobovi, znat ćemo da strojevi koji su izorali ove grobove još nisu ugašeni; dovoljno su bučni da ih čujemo i sedamdeset pet godina nakon ljeta 1945.”, upozorio je biskup Šaško 2020. godine.
“Ona duhovna bijeda koja im je služila kao gorivo, preživjela je, a postoji bojazan da je i ojačala. Politički sustav, kakav je bio komunistički, koji je imao takav odnos prema mrtvima baš ni po čemu i ni u čemu svoju baštinu ne bi smio moći prenijeti u današnju Hrvatsku koja želi biti slobodna i oslonjena na istinske vrjednote. Ali, zna li se istina o ovome polju, zna li se uopće dovoljno za ovo polje u našoj domovini? Zašto bi to bilo važno? Zato što se na ovome polju vidi odraz cijeloga društva i naše najbliže povijesti. Kao što se postupalo ovdje, taj se model ponavljao i prije tridesetak godina – brisanje s lica zemlje”, istaknuo je tom prilikom biskup.
> Svjedočanstvo s Mirogoja iz 1945. i pismo majki vojnika kardinalu Stepincu
U razgovoru s dr. Markić, Marko Krznarić objasnio je zašto se na blagdan Svih svetih svi trebamo osjećati odgovorni ne samo za više od 1000 ubijenih tijekom Domovinskog rata – za čija tijela ne znamo gdje su pokopana, već i za stotine tisuća vojnika i civila koje su partizani pobili bez suda nakon Drugog svjetskog rata, u miru. Kao i za one čije su grobove obeščastili, preorali ili srušili nadgrobne spomenike.
O partizanskom oskvrnuću Groblja hrvatskih vojnika 1945.
“Drago mi je da postoje ljudi koji žele pričati o ovome. To je vrlo osjetljiva i bolna tema. Na Mirogoju postoji označen prostor gdje leže tijela hrvatskih vojnika. Oni su pokapani za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dana 18. svibnja 1945. godine je Ranković, tadašnji ministar unutarnjih poslova za Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, donio naredbu da se uklone sva neprijateljska groblja i oznake na grobovima. Zatim je 6. srpnja 1945. godine Vicko Krstulović istu takvu zapovijed donio u tadašnjoj Federalnoj Državi Hrvatskoj. Oni su odlučili onemogućiti onima koje smatraju neprijateljima da imaju ime i križ na svojem grobu. Na tom dijelu groblja ima oko 550 grobova”.
“Za sve pokopane imamo osobne podatke, fotografije grobova s križevima i svu dokumentaciju”
“Sve je započelo kada me je gospodin Pero Šola upitao da se na grob njegovog strica, koji je ondje pokopan, vrati križ. Tada nisam uopće znao ni gdje se to groblje nalazi. S vremenom sam polako od njega učio i sve se više angažirao u ovoj inicijativi. Pronašli smo potrebne dokumente, za sve pokopane osobe na tom groblju imamo osobne podatke i prikaz rasporeda grobova. Izdana je i knjiga pod nazivom „Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju, Zagreb, 1941.-1945.“”
“Svake godine 10. prosinca na Dan ljudskih prava organiziramo komemoraciju u sjećanje obespravljenih”
“Zatim smo tražili od tadašnjeg gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića da se ta situacija riješi. A on nam je obećavao da će urediti groblje, vratiti križeve i imena ljudi koji su tu pokopani. Svake godine smo ga pozivali na 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava, kada mi imamo komemoraciju žrtvama da im se vrati ono na što imaju pravo – obilježen grob.”
“Prije tri godine je gradska skupština izglasala obnavljanje groba, Zagreb je financirao projekt”
“To je trajalo sve do 2019. godine, kada je na Gradskoj skupštini izglasano da se groblje obnavlja i da će Grad Zagreb financirati projekt, što je i učinjeno. Zatim je pokojni gradonačelnik Zagreba Bandić dao milijun kuna za početne radove i trebalo je započeti s obnovom. No međutim, gradonačelnik Bandić umire. Nastavili smo s inicijativom i tražili od sadašnjeg gradonačelnika Tomaševića da se završi što je započeto s obnovom groblja”.
“Tomaševiću je sada problem naziv – Groblje hrvatskih vojnika”
“Ono što sada predstavlja problem jest naziv groblja, jer Grad Zagreb tvrdi da tu nisu pokopani hrvatski vojnici.
Mi bismo za obnovu osigurali sredstva sakupljena donacijama te smo Gradu Zagrebu dali prijedlog kako da groblje izgleda nakon obnove, s grobovima koji imaju obilježja prigodna vjeroispovijesti pokojnika.
Tomaševićeva vlast je čak napravila prijedlog ugovora, za koji smo svi dali svoju suglasnost. S obzirom da Grad Zagreb nije ništa dalje poduzimao, u proljeće ove godine svoj smo problem iznijeli gospodinu Goluži, zastupniku u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. On je inzistirao da se na Skupštini raspravlja o ovoj temi.
Na toj skupštini SDP je bio protiv ovoga ugovora predvođen g. Gotovcem, a zastupnici HDZ-a se nisu izjašnjavali. Zaključak je donesen da to nisu hrvatski vojnici, a svoj prijedlog naziva groblja nisu iznijeli.
Mi se ne planiramo zaustaviti i želimo se i dalje boriti za dostojanstvo pokojnika te njihove obitelji”, zaključno je poručio Krznarić.
Iznimno zanimljiv razgovor pogledajte u cijelosti:
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa