Utjecajni hrvatski mediji prije tri mjeseca pokrenuli su priču o navodnoj nemogućnosti obnove zagrebačke katedrale jer za nju nedostaje odgovarajući kamen, što se pokazalo lažnim.
Priču su objavili najutjecajniji mediji iako je potpuno lažna, pojašnjava članak što ga je objavila Hrvatska katolička mreža.
Tvrdnje o nemogućnosti obnove katedrale nastale su nakon objave stručnog članka u Rudarsko-geološko-naftnom zborniku, u kojemu je navedeno da su neki kamenolomi koji su se koristili za obnovu zagrebačke katedrale nakon potresa 1880. u međuvremenu zatvoreni.
Autori rada nigdje nisu rekli da postoje prepreke za obnovu katedrale
Međutim, autori rada nisu nigdje spomenuli da bi to bila prepreka za obnovu katedrale, ali mediji su njihov rad iskoristili kako bi tvrdili upravo to.
Nesporazum je izazvala Hina, koja je objavila prikaz stručnog članka, ali očito nedovoljno precizan. Naslov članka glasi: “Zagrebačka katedrala: Visoka obljetnica i ne manja muka s kamenom za obnovu”.
>Sve preobrazbe zagrebačke katedrale: Doznajte kako je kroz stoljeća mijenjala izgled
Hinin članak u cijelosti je prenijela Hrvatska radiotelevizija, zatim portali Dnevnik i Jutarnji, a zatim se priča počela prenositi dalje, po drugim medijima i pritom je postajala sve uzbudljivija.
Ti su napisi provjereni u okviru projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama, koji provodi Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara.
Senzacionalistički naslovi
Neki od naslova kojima se nastojao stvoriti dojam o nemogućnosti obnove katedrale glase: “KATASTROFA Zagrebačka katedrala ne može se obnoviti?! Stručnjaci priznaju: ‘Pa mi uopće ne možemo ni doći do tog kamena…‘” (Jutarnji), „Veliki problemi: Kako će se obnoviti zagrebačka katedrala? Iskrsnule su poteškoće s kamenom“ (Dnevnik), „STRUČNJACI KAŽU: Zagrebačka katedrala ne može se obnoviti. Taj se kamen više ne može nabaviti“ (Zagorje International), „NOVI PROBLEMI Obnova zagrebačke katedrale pod upitnikom: Stručnjaci otkrili kako ne mogu ni doći do kamena za rekonstrukciju“ (Net).
>Obnova sakralnih objekata: Očuvanjem kulturne baštine, čuvamo svoj identitet
U uvodu HINA-inog članka koji su prenijeli ostali mediji piše: „…iz znanstvenih krugova stižu upozorenja da se obnova katedrale suočava s problemima pronalaska kamena s kojim je izvorno građena”.
U vijesti između ostaloga piše: “Na tim izvornim lokacijama traju službene zabrane vađenja kamena kao i negativna percepcija javnosti, zbog čega ondje nije moguće vaditi kamen za obnovu Katedrale, ističe se.“
U članku se ne tvrdi da su stručnjaci zaključili da je katedralu nemoguće obnoviti, kao što insinuiraju izmijenjeni naslovi na portalima koji su prenijeli članak. Dakle, promjena naslova mogla je senzacionalistički utjecati na čitatelje, a navedeni naslovi ne odgovaraju sadržaju članka.
Većina zanemarila demanti
No, članak s HINA-e neke tvrdnje ostavlja nedorečene te se time otvara prostor za njihovo pogrešno tumačenje.
Rudarsko-geološko-naftni zbornik nakon tih napisao objavio je demanti pod naslovom “Znanstvenici RGNF-a ne tvrde da se zagrebačka katedrala ne može obnoviti“.
Napominje se da su autori spomenuli zatvorene kamenolome i pritom ukazali da se prilikom odabira zamjenskog kamena prednost treba dati određivanju svih svojstava kamena te njegovoj postojanosti na atmosferske uvjete.“
>(FOTO, VIDEO) Razorni potres uništio i vrijednu kulturnu baštinu: Popisivanje štete i obnova sakralnih objekata i koja je njihova kulturna važnost?
Demanti, kao ni noviji članci o toj temi, nisu dostupni na portalima navedenih medija. Iznimka je HRT koji je 28. kolovoza, dan nakon prenošenja HINA-inog članka, na svojoj mrežnoj stranici u pisanom obliku objavio prilog iz Dnevnika u kojem je gostovao glavni projektant konstrukcijske obnove zagrebačke katedrale prof. dr. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
On je između ostaloga izjavio kako je “u konačnici bitna sigurnost i da se vrednuje i održi tradicija koja uključuje taj kamen.“
U međuvremenu je i iz drugih stručnih izvora potvrđeno da obnova katedrale ne ovisi o situaciji u nekadašnjima kamenolomima u Zagrebu i okolici.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.