Ako se želi na pravi način odgovoriti sigurnosnim izazovima, mora se djelovati drugačije, biti brži, bolji i spremniji od onih koji predstavljaju prijetnju, upozorili su u petak sudionici Međunarodne sigurnosne konferencije “Zagreb 2015.”.
“Sagledavanje šire slike, odnosno detaljna analiza globalnih sigurnosnih kretanja, nužan je preduvjet učinkovitog djelovanja na nacionalnoj razini”, rekao je predsjednik HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove general u mirovini Damir Krstičević sažimajući zaključke konferencije.
Organiziranjem konferencije “Zagreb 2015.” HDZ i Zaklada Konrad Adenauer željeli su potaknuti raspravu o nacionalnoj sigurnosti, stručnu i širu javnost upoznati s novim sigurnosnim izazovima s kojima se susreću Hrvatska i druge države, te ponuditi moguće odgovore na njih. Kroz dva panela domaći i strani sigurnosni stručnjaci govorili su o sigurnosnim izazovima od 2015. do 2025. te o hrvatskim odgovorima na to.
Zalažući se za koncept domovinske sigurnosti, kao novog hrvatskog sigurnosnog koncepta, Krstičević je rekao da je on u svom opsegu širi od tradicionalnog poimanja nacionalne sigurnosti koji se, kako je rekao, ograničavao na sigurnosno-obavještajni sustav.
Sustav domovinske sigurnosti prije svega obilježava dodatna homogenizacija i koordinacija sustava koji treba omogućiti sigurnost države i ukupnog društva, kazao je Krstičević.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko istaknuo je potrebu da Hrvatska donese novu strategiju nacionalne sigurnosti koja mora biti usmjerena ka snažnoj integraciji svih elemenata nacionalne sigurnosti kako bi se osigurali svi potencijali za očuvanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti te dugoročne ekonomske održivosti i prosperiteta Hrvatske.
“Hrvatskoj su potrebne reforme u gotovo svim sektorima, a reforma sektora nacionalne sigurnosti bit će odgovor na sve prijetnje i izazove s kojima se danas susrećemo”, kazao je.
Upozorio je kako se Hrvatska kao dio EU-a suočava sa sigurnosnim izazovima koji svoje izvorište imaju izvan naših granica, te kao primjer naveo terorističke prijetnje ISIL-a, kojima su izravno izloženi hrvatski građani.
Uz to, Europa je danas podijeljena, nejedinstvena i bez konkretnih rješenja za najveći izbjegličku krizu nakon Drugog svjetskog rata. Optužio je Vladu da je bez analitičkog pristupa događajima, bez anticipacije mogućih scenarija i bez ikakve diplomatske aktivnosti dovela Hrvatsku u vrlo ozbiljnu sigurnosnu situaciju.
Predsjednik HDZ-a dugoročno najvećom ugrozom Hrvatske drži vrlo negativna demografska kretanja. “Ne osiguramo li još danas uvjete za dostojan život naših ljudi u svojoj domovini, sutra će biti kasno. Tada nam nikakva sigurnosna, gospodarska i neka druga strategija više neće biti potrebna”, upozorio je.
Na problem nedostatka nove strategije nacionalne sigurnosti upozorio je izaslanik hrvatske predsjednice Josip Buljević istaknuvši da osim nove strategije treba donijeti i nove dokumente s tog područja.
“Sigurnosno okruženje pred nas stvara nove izazove i njihova dinamika nam ne ostavlja vremena za višegodišnje razmatranje temeljnjih strateških dokumenata, a kamo li za njihovu sporu i neadekvatnu implementaciju”, kazao je.
Buljević je upozorio da se u zemlji osjeća nedostatak adekvatnog i brzog odgovora na sigurnosne ugroze kada je, zbog uvođenja raznih ograničenja i pojačanih kontrola na članicama država EU-a i schengenskog prostora, došlo do preusmjeravanja izbjegličkog vala prema Hrvatskoj, što se moglo i predvidjeti.
Uz hrvatske sigurnosne stručnjake, izlaganja na konferenciji održali su državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obrane Ralf Brauksiepe, Ian Brzezinski iz SAD-a, Carolyn Haggis i Matthew Rhodes iz Europskog centra za sigurnosne studije “George Marshall”, te koordinatorica u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u Europskom parlamentu Monika Hohlmeier.