Milanović i Plenković za Mirtu Matić: Zašto je važan Vrhovni sud?

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je kako će parlamentarna većina podržati Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, ako dođe do glasovanja u Saboru idući tjedan.  Plenković je istaknuo kako je većina razmotrila novu situaciju nakon što je predsjednik Republike Zoran Milanović predložio Matić te da smatra kako kandidatkinja ispunjava sve uvjete. Dodao je kako je kandidatkinja ostavila dobar dojam pred nadležnim saborskim odborom te da ima potrebne kvalifikacije i iskustvo. No, tko je spomenuta sutkinja i zašto je Vrhovni sud uopće važan?

> Milanović predložio Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda

“Zadovoljni smo njezinim nastupom, proučili smo njezin plan, životopis i smatramo da ima potrebne kvalifikacije, iskustvo i zrelost za tu dužnost”, istaknuo je Plenković.

Tko je Mirta Matić?

Mirta Matić rođena je u Zagrebu, gdje je završila V. gimnaziju 1987. godine. Studij prava na Sveučilišta u Zagrebu okončala je 1992., a dvije godine kasnije položila je pravosudni ispit.

Profesionalni put započela je kao odvjetnička vježbenica u uredu Marija Kosa. Godine 1997. prelazi u privatni sektor, gdje preuzima vođenje Odjela pravnih poslova u tvrtki Atlantic Trade, čiji je vlasnik poduzetnik Emil Tedeschi.

Sudačku karijeru započinje 1999. na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nakon gotovo desetljeća rada, 2008. privremeno je raspoređena na Visoki trgovački sud, gdje je 2011. i službeno imenovana sutkinjom.

Tijekom profesionalnog djelovanja obnašala je niz važnih funkcija. Bila je članica Državnog sudbenog vijeća u razdoblju od 2019. do 2023., kao i njegov predstavnik pri Europskoj mreži sudbenih vijeća (ENCJ). Sudjelovala je u radu povjerenstava za pravosudni ispit te ispit za stečajne upravitelje, a ujedno je autorica edukativnih materijala Pravosudne akademije.

Osim toga, aktivno sudjeluje u edukaciji kroz radionice iz građanskog i trgovačkog prava. Obnaša dužnost glasnogovornice Visokog trgovačkog suda te predsjednice odjela zaduženog za praćenje europskog zakonodavstva i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

Govori engleski jezik, dok se njemačkim služi pasivno.

Povezanost Milanović – Tedeschi – Matić

Zorana Milanovića i Emila Tedeschija, vlasnika Atlantic Grupe, veže dugogodišnje poznanstvo koje datira još iz školskih dana. Njihov odnos održao se kroz desetljeća, a često su se kretali u sličnim društvenim krugovima.

Družili su se u klubu Pepermint, kojim je upravljao Tomo Ricov. On je ujedno bivši suprug Mirte Matić, koja je danas kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.

Mogući sukob interesa

Milanoviću i Plenkoviću čini se, ne smeta to što je Udruga Franak Matić prozvala za mogući sukob interesa.

> Plenković potvrdio: Parlamentarna većina podržat će Mirtu Matić

“Uspoređujemo tu kandidaturu sutkinje Matić s izuzećem predsjednice arbitraže koju Addiko banka vodi protiv Republike Hrvatske u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita, gdje se predsjednica Jean Kalicki uslijed sumnje u sukob interesa sama izuzela iz postupka budući da njoj bliska osoba radi za Addiko, s tim da ta njoj bliska osoba čak i nije visoko pozicionirana u sustavu Addiko. A sličnost u poziciji tih dviju pravnica je očigledna.

Zašto je Vrhovni sud važan?

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima). Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske:

– osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
– razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
– odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
– skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
– odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
– u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
– rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
– obavlja druge poslove određene zakonom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ima dva odjela:

• Kazneni odjel – obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu,
• Građanski odjel – obuhvaća područja građanskoga, trgovačkog i upravnog prava.

Kako se bira predsjednik Vrhovnog suda?

Vrhovni sud ima predsjednika i 41 suca, što je utvrđeno okvirnim mjerilima ministra pravosuđa.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju obnaša dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

Tko je sve bio na čelu Vrhovnog suda?

Bivši predsjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske:

Radovan Dobronić (1960.-2025.) 2021. – 2025.
Đuro Sessa (1957.) 2017. – 2021.
Branko Hrvatin (1959.) 2005. – 2017.
Ivica Crnić (1951.) 2001. – 2005.
Marijan Ramušćak (1938.) 1999. – 2001.
Krunislav Olujić (1952.) 1995. – 1997.
Milan Vuković (1933. – 2018.) 1997. – 1999.
1992. – 1995
Zlatko Crnić (1940. – 1992.) 1992. – 1992.
Vjekoslav Vidović (1919. – 2006.) 1990. – 1992.

Mjesto prazno već godinu dana

Čelno mjesto Vrhovnog suda upražnjeno je više od godinu dana, a nakon propasti dva javna poziva, Odbor je ipak u trećem postupku iznjedrio kandidate koje je uputio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji odlučuje koga će od kandidata predložiti za nasljednika Radovana Dobronića.

> Odbor predložio Matić, Maganić i Savića za predsjednika Vrhovnog suda

Odbor je predsjedniku Republike uputio pozitivno mišljenje za sve troje kandidata, Mirtu Matić, Aleksandru Maganić i Šimu Savića.

Lijeva oporba je glasala ‘za’ samo za kandidatkinju Matić, predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) je bio protiv nje, dok su se o ostalih dvoje kandidata izjasnili suzdržano.

Kada predsjednikov prijedlog dođe u Sabor, o njemu se odlučuje običnom većinom.