Sedam od ukupno osam zastupnika nacionalnih manjina u srijedu je dalo potpis podrške Zoranu Milanoviću da pokuša sastaviti vladu, a jedina koja nije potpisala takvu izjavu je zastupnica albanske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj.
“Mi smo se dogovorili da ćemo dati podršku koaliciji Hrvatska raste, odnosno mandataru Zoranu Milanoviću”, rekao je novinarima zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, nakon sastanka Kluba nacionalnih manjina u Saboru.
Potvrdio je kako se sastanku nije odazvala zastupnica albanske manjine. “Ona je bila pozvana, a za sve ostalo pitajte nju”, kazao je Kajtazi.
Rekao je i da su izjave o potpori Milanoviću sedmorica zastupnika potpisala danas, a sutra će njihovi potpisi biti priloženi ostalima koji podržavaju koaliciju Hrvatska rastetei odneseni na konzultacije kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.
Ermina Lekaj Prljaskaj nije bila dostupna za izjavu, a činjenicu da im nije potvrdila kako će nastupati zajedno s ostalim manjinskim zastupnicima u Klubu nacionalnih manjina tumače kao potvrdu da ne želi biti članica Kluba.
Zbog toga tumače kako više ne vrijedi ni njezin potpis na zajedničkom programskom dokumentu otprije desetak dana na temelju kojega će manjinski zastupnici pregovarati o sporazumu s mandatarom, kada on bude određen.
U Klubu neslužbeno tumače i da su potpisi Milanoviću tek prethodni potpisi s kojima će on zatražiti od predsjednice da mu povjeri mandat za sastavljanje vlade, a da će se tek nakon utvrđivanja mandatara razgovarati o usuglašavanju programa.
S vlastitih 56 osvojenih zastupničkih mandata, tri IDS-ova, jednim mandatom reformista te današnjim potpisom “manjinaca”, SDP-ova koalicija Hrvatska raste trenutno uživa potporu ukupno 67 izabranih zastupnika.
Za dobijanje mandata za sastavljanje vlade po Ustavu je potrebna potpora natpolovične većine svih izabranih zastupnika, odnosno njih 76.
Manjinski zastupnici u Hrvatskoj
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, te se odredbe o preferencijskom glasovanju ne odnose na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Manjine mogu birati, ili za “redovite” liste ili u posebnoj izbornoj jedinici isključivo za svog manjinskog predstavnika.
Situacija u Saboru je takva da osam pripadnika nacionalnih manjina odlučuje o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. Zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana.
Zanimljivo je za spomenuti da su manjinski zastupnici i u slučaju promjene izbornog zakona i u slučaju zakona o referenduma bili za i značajno podržali nazadovanje demokracije u Hrvatskoj. Ponovno se otvara pitanje zastupaju li “manjinci” interese manjina koje predstavljaju ili su uvijek vjetar u leđa vladajućoj većini koja ih slobodno može tretirati kao dio svoje glasačke mašinerije.
OVDJE možete pročitati više o zastupnicima manjina.
