Odnos predsjednika RH Zorana Milanovića i Vlade RH predvođene premijerom Andrejem Plenkovićem posljednjih je godina obilježen čestim sukobima oko tumačenja ustavnih ovlasti, osobito u području vanjske i sigurnosne politike, a aktualni sukob oko slanja Hrvatske vojske na mimohod u Parizu samo je posljednji u nizu. Iako svaka strana u tim sukobima ima svoju odgovornost, ali i unutarnjopolitičku logiku zbog koje inzistira na njima, posebno je zanimljivo usporediti današnje stavove predsjednika Milanovića, koji je poznat kao prevrtljiv političar koji ne drži pretjerano do svojih riječi, s onima koje je zastupao dok je bio predsjednik Vlade. Naime, u govoru iz 2015. netom nakon izbora Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu RH, tadašnji premijer Zoran Milanović “trubio” je o premoći Vlade u provođenju politika te upozoravao Grabar Kitarović da se suzdrži od kritika Vlade u inozemstvu te ju implicitno pozivao na suradnju.
Milanović danas, kao predsjednik RH, čini sve suprotno: izlazi iz okvira svojih nadležnosti, kritizira Vladu, često i neprimjerenim riječima, gdje god stigne, započinje bespotrebne sukobe zbog osobnih političkih probitaka…
Milanović 2015. govorio drugačije nego danas
U kontekstu najnovijeg sukoba nadležnosti između predsjednika Zorana Milanovića i Vlade RH zanimljivo je pročitati dio govora tadašnjeg premijera Zorana Milanovića iz Hrvatskog sabora netom nakon što je Kolinda Grabar Kitarović 2015. postala predsjednica RH.
“Predsjednicu koja je izabrana s većinom glasova, prihvaćamo, dobrodošlica znači da ćemo zajedno raditi u okviru svojih zakonskih ovlasti. Vlada 99 posto, predsjednik ono malo što ima i to je tako. I to će biti tako. A ja mogu samo pozvati, da kada govorimo o inozemstvu, kada predstavljamo Hrvatsku, kada dajemo intervjue uglednim novinama, da ne kritiziramo svoju zemlju i svoju Vladu i svoju državu preko granica pristojnosti.
Naime, to nitko nikada nije radio od hrvatskih predsjednika. Ni Franjo Tuđman koji je bio pravi predsjednik s polupredsjedničkim ovlastima, ni predsjednici koji su od 2000. godine izabrani. Prema tome, ovo je moj poziv osobi, gospođi Kitarović koja je pobijedila na ovim izborima, da kada daje intervjue, a medeni mjesec vrlo brzo prođe, da pazi što govori, da ljudi to gledaju. Ne da pazi što govori, nego da bude oprezna što govori“, govorio je tada Milanović.
Sukobi s Vladom oko nadležnosti
Milanović je u vrijeme dok je bio premijer govorio o 99% nadležnosti Vlade, a od svog dolaska na funkciju predsjednika RH, u veljači 2020., promijenio je mišljenje.
Za vrijeme svojeg prvog predsjedničkog mandata, a nastavlja to i u drugom koji je upravo na snazi, svakih nekoliko mjeseci ulazi u otvorene sukobe nadležnosti s Vladom RH.
Milanović predsjednik, za razliku od Milanovića premijera, vrlo široko tumači ovlasti predsjednika zbog čega se nerijetko nalazi i na udaru ustavnih stručnjaka.
Novi sukob između Zoran Milanović i Andrej Plenković izbio je zbog mogućeg sudjelovanja Hrvatske vojske na vojnom mimohodu u Parizu povodom francuskog Dana pada Bastille.
Milanović tvrdi da se vojska ne može poslati bez njegove odluke kao vrhovnog zapovjednika te poručuje da hrvatski vojnici neće ići na mimohod. S druge strane, Plenković smatra da je riječ o protokolarnom događaju za koji je nadležan ministar obrane, a ne predsjednik Republike. Obojica se međusobno optužuju za kršenje Ustava i štetno ponašanje prema državnim institucijama, pa je sukob prerastao u raspravu o ovlastima nad Hrvatskom vojskom.
Većina ustavnih stručnjaka složna je kako Milanović nije u pravu te izlazi iz okvira svojih ustavnih ovlasti jer se u konkretnom slučaju radi o protokolarno-ceremonijalnoj aktivnosti pripadnika Oružanih snaga RH za što odluku donosi ministar obrane.
>Jandroković žestoko napao Milanovića i Kundida: To vodi u anarhiju
Nije pustio vojnike u Njemačku
(Ne)odlazak hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Parizu nije prvi sukob nadležnosti nad Hrvatskom vojskom između predsjednika RH Zorana Milanovića i Vlade RH predvođene Andrejem Plenkovićem.
Najžešći sukob između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko slanja hrvatskih časnika u Njemačku dogodio se 2024. godine.
Radilo se o prijedlogu da nekoliko hrvatskih časnika sudjeluje u NATO-ovoj aktivnosti NSATU u njemačkom Wiesbadenu, koja koordinira vojnu pomoć i obuku za Ukrajinu. Milanović je odbio dati suglasnost jer je smatrao da bi takva odluka mogla uvući Hrvatsku u rat u Ukrajini. Plenković je tvrdio da se radi isključivo o radu u Njemačkoj, a ne o slanju vojnika u Ukrajinu, te je optužio Milanovića za manipulaciju i narušavanje ugleda Hrvatske među saveznicima. Sukob je izazvao brojne političke rasprave i dodatno produbio neslaganja između predsjednika i Vlade oko vanjske i sigurnosne politike Hrvatske.
Epilog sukoba bio je da hrvatski časnici na kraju nisu otišli u Njemačku.
Solira u vanjskoj politici, kritizira Vladu RH
Premijer Milanović u svojem je govoru 2015. implicitno pozvao tada novoizabranu predsjednicu Grabar Kitarović na sinergiju u djelovanju te ju upozorio da u razgovoru sa stranim novinarima “pazi što govori” te da se suzdrži od kritika na račun države i Vlade.
Tipično za Milanovića, čim su se uloge promijenile, a on postao predsjednik nasuprot Vladi predvođenoj HDZ-om, zaboravio je svoje riječi.
Ne samo da ih je zaboravio, nego se ponaša točno onako kako je upozoravao Grabar Kitarović da se ne ponaša.
Kao predsjednik RH, iako ima znatno manje ovlasti i utjecaja, Milanović koristi svaku priliku za soliranje i kontriranje politici Vlade RH predvođene HDZ-om.
Osim toga, Milanović vrlo često u tuzemstvu i inozemstvu kritizira Vladu RH ne birajući riječi.
Ukratko, Milanović predsjednik čini sve na što je kao premijer upozoravao tadašnju predsjednicu Grabar Kitarović.
Ništa čudno za prevrtljivca koji je izjavljivao da nikada neće biti predsjednik RH, a onda je to postao i to u dva mandata.