Hoće li i zašto novi umirovljenici uskoro imati znatno niže mirovine? Odakle novac za isplatu zaostataka pripadnicima HVO-a i kako će to utjecati na naš mirovinski sustav? Kako spasiti mirovinski sustav? Neka su to od ključnih pitanja koje je urednik i voditelj Domagoj Novokmet, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno postavio svojim gostima. U emisiji su sudjelovali ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i doc. dr. sc. Ivana Vukorepa s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ministar rada i mirovinskog sustava Ministar Ćorić tvrdi da novca za isplatu zaostatka pripadnicima HVO-a ima. Pojasnio je zašto se te mirovine isplaćuju. 1. 7. 2006. Vlada RH i Vlada BIH potpisali se ugovor o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili članovi Vijeća hrvatske obrane i članova njihovih obitelji. Temeljem tog ugovora 2007. godine 715 pripadnika vijeća HVO-a imaju pravo na mirovine. Njihovi zahtjevi za mirovine rješavani su postupno. U razdoblju od 2007. kreiran je dug zbog ne isplate tih mirovine. Sredstava koja će biti korištena za isplate tih mirovina, kaže, su sredstva preračuna zemalja bivše Jugoslavije imaju prema hrvatskom mirovinskom osiguranju. Riječ je o dugu za mirovine koje su isplaćivane na teritoriju RH od 8. 10. 1991. do trenutka potpisa o ugovora o socijalnom osiguranju. Na pitanje je li to novac koji smo već potrošili ministar je odgovorio negativno. Ta sredstva od zemalja u okruženju idu na poseban konto kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović tvrdi da nema osnove da se radnički novac uplaćuje u vojničke svrhe. Riječ je o običnim radnicima raznih struka koji su radili za srpskog ili bosanskog ili makedonskog poslodavca i koji prema ugovoru sad trebaju vraćati taj novac. Pogotovo ne u Bosni i Hercegovci. Trebali ste novac izdvojiti iz proračuna ne iz radničkih mirovina.
Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić slaže se sa sindikatima. To je vrlo jasno. Mi smo iz državnog proračuna isplaćivali mirovine i tražili smo povrat u državni proračun. Mrsić dodaje da je Vlada Tihomira Oreškovića u vrijeme kada je bila tehnička vlada odobrila da ta sredstva budu u proračunu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i da se upotrijebe za isplatu duga umirovljenicima HVO-a. SDP-ov nekadašnji ministar pitao je aktualnog ministra Ćorića kako to da je ministar financija Zdravko Marić ranije kazao kako novca za to u proračunu nema, a sad ga odjednom ima. Dodao je kako je svima jasno da se sada to isplaćuje zbog Željka Glasnovića koji je HDZ-u dao potporu za izglasavanje novog predsjednika sabora. Ministar Ćorić to je oštro osudio.
Na pitanje u kakovom nam je stanju mirovinski sustav, ministar Ćorić odgovorio kako generira deficite od 5 milijuna kuna. 2002. ušli smo u jednu ovu fazu, ono što valja naglasiti je da treba neko dulje vrijeme da zaživi. Znali smo da je potrebno 20-ak godine da dođemo do te faze. Projekcije govore da će 2028. mirovine skombinirano od prvog i drugog skupa, deficit će biti sve manji.
SDP-ov bivši ministar na to je odgovorio kako će se deficit tada namirivati mirovinama novih umirovljenika. Ako ne uključimo 28 posto dodatka koji primaju iz prvog skupa, oni koji budu primali mirovine iz prvog i drugog skupa njihove mirovine će biti 30 posto manje. Tada će također trebati plaćati dodatak. To je ono što nije pošteno prema građanima. Mrsić je dodao kao ćemo i tada imati 3 tipa umirovljenika. One koji su u mirovinu ušli prije 1999., one koji su u mirovinu ušli nakon 1999 i siromašne umirovljenike.
Predsjednica Sindikata umirovljenika na to je kazala kako se u zemlji digla opća panika kako će mirovine rođenima nakon 1962. biti bitno smanjene. Da se trebamo pomiriti sa katastrofalnim stanjem smatra profesorica sa Pravnog fakulteta u Zagrebu doc. dr. sc. Ivana Vukorepa. Ukazala je na statističke podatke koji ne ohrabruju. Poznato je da trošimo 37,8 miljardi kuna godišnje. Samo 52% se prikupi doprinosima. Deficit je 16,8 miljardi kuna, to je više nego što je proračunski deficit. Imamo oko 1,2 milijuna umirovljenika naspram 1,4 milijuna onih koji doprinose u mirovinski sustav.
Profesorica Vukorepa ističe kako je veliki problem i što preko 40% umirovljeničke populacije ima manje od 30 godina staža. Lošu situaciju pokušala je ublažiti predsjednica Sindikata umirovljenika koja je profesorici rekla kako je neke podatke prešutjela i kako ih krivo interpretira. Rekli ste da je većina umirovljenika radila manje od 30 godina. Prosječni hrvatski umirovljenik radio je 37 godina. Vi ste u prosjek mirovina računali i obiteljske i invalidske mirovine. Ne možete to uračunavat i reći da smo previše humani.
Ministar Ćorić kazao je kako u mirovinskom sustavu problem stvaraju stalne promjene, ali smatra da ga i dalje treba mijenjati. U svakom dijelu ove kohorte smo morali reagirati. 2002. cjelokupno pučanstvo podijeljeno je u 3 kategorije. Već tad je napravljena je pogreška. Reagirali smo u prvoj skupini, pa smo morali u drugoj skupini, konačno moramo reagirati i za osobe koje su 2002. imali manje od 40 godine. Moramo se prilagoditi jer funkcionalnost dvostupnog i trostupnog mirovinskog sustava može se postići jedino u jako dugom roku.
Riješenje problema profesorica Vukorepa vidi u ukidanju prisilnog umirovljenja i poticanju što dužeg ostanka u svijetu rada. Bilo bi jako dobro i uvesti nove oblike rada koji nam se javljaju – ugovor o djelu, ugovor o autorskom dijelu. Nadalje treba razmišljati i o dugoročnim učincima. To su pronatalitetna politika, ali ona će polučiti rezultate tek za 20 godina, daljnje ekonomske reforme, bolja poslovna klima te rjeđe, ali promišljenije promjene zakona. Jasna Petrović pak smatra da spasa za hrvatski mirovinski sustav nema bez dubinske reforme drugog mirovinskog sustava.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
Tekst se nastavlja ispod oglasa