Ministar vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman gostovao je u četvrtak 10. lipnja u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj je govorio o zajedništvu hrvatskoga naroda u današnjim izazovnim vremenima te o mostovima koje gradi s drugima narodima i prema njima.
S ministrom Grlićem Radmanom razgovarala je mr. Tanja Maleš koja je na početku emisije istaknula da se na današnji dan obilježava 334. obljetnica odluke Hrvatskog sabora kojom je proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske. Ministar je dodao da ta činjenica pokazuje da hrvatski narod ima svoj kulturni, jezični i nacionalni kontinuitet te je Katoličkoj Crkvi sačuvao nacionalni kulturni i jezični duh.
Podsjetio je da je papa Ivan VIII. 7. lipnja 879. poslao pismo knezu Branimiru u kojem ga priznaje hrvatskim vladarom i udjeljuje mu blagoslov što je, kako je rekao, bilo diplomatsko i međunarodno priznanje hrvatske države. Istaknuo je da je to izuzetno važna povijesna činjenica vezana uz Hrvate i hrvatsku državnost, koja „podsjeća koliko dugo Hrvati imaju vlastitu državu“. Zato Ministarstvo vanjskih poslova taj dan više od 20 godina obilježava kao Dan hrvatske diplomacije.
Na obilježavanju Papinog dana 7. lipnja dr. Grlić Radman spomenuo je vjernost bl. Alojzija Stepinca Svetoj Stolici. Osvrnuvši se na to, izrazio je ponos „na žrtvu i mučeništvo bl. Alojzija Stepinca koji nas učvršćuje u duhu odanosti, lojalnosti hrvatskog naroda“. „Trebamo ga promatrati sa stajališta da je bio čovjek odan hrvatskom narodu i nije tada pristao na ponudu jugokomunističke vlasti da se Crkva u Hrvata odijeli od Vatikana i da formira vlastitu nacionalnu Crkvu“, dodao je.
„Ne samo Vatikan, ne samo Crkva, ne samo Sveta Stolica, nego i mi kao hrvatski narod možemo se ponositi ulogom i djelom blaženoga Alojzija Stepinca“ koji se u nedaćama rata žrtvovao da bi pomagao i pripadnicima drugih vjeroispovijesti i naroda te tako pokazao „izuzetnu pastirsku ljudsku dimenziju“, rekao je ministar.
Potom se osvrnuo na položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da je Hrvatska snažno angažirana u brizi i očuvanju opstojnosti autohtonog hrvatskog naroda u BiH. „To je naša ustavna briga, obveza“, kazao je. Dodao je da Hrvatska Bosni i Hercegovini želi europsku perspektivu te članstvo u NATO savezu.
„Hrvatski identitet ondje se održao stoljećima unatoč svim poteškoćama i bilo bi suludo da u 21. stoljeću, u demokraciji tog naroda nestane u BiH. Zato se snažno borimo da se isprave određene nepravde koje su se dogodile određenim promjenama tzv. ‚puzajućim reformama‘ visokih predstavnika tijekom njihovog mandata, koje su išle na štetu hrvatskoga naroda u BiH. U duhu i slovu Daytonskog pariškog sporazuma jest da je BiH domovina triju konstitutivnih jednakopravnih naroda i ostalih građana, a to je zapravo i Ustav tako definirao. Prema tomu, BiH gledamo kao zemlju tri konstitutivna naroda bez obzira o kojem se broju radi“, naglasio je.
„Ta jednakopravnost mora se očitovati na svim razinama vlasti“, dodao je, ustvrdivši da „to sada nije slučaj jer tročlano predsjedništvo zapravo nije odraz toga“ zato što su u njemu predstavnik Srba i dva predstavnika Bošnjaka. Prema tome, ne može biti stabilne i funkcionalne BiH ako drugi budu birali predstavnike drugom narodu. „Znači, ne može biti preglasavanje drugoga naroda od većinskoga. Zato se zalažemo za promjenu izbornog zakona koji će eliminirati sve diskriminacije i sve nejednakosti i omogućiti svakom narodu legitimno predstavljanje na svim razinama vlasti“, istaknuo je dr. Grlić Radman.
Mišljenja je da na tom području ima pomaka i uspjeha. Napomenuo je da „Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a koristi svaku prigodu da bi svojim partnerima ukazala na veću brigu i veće zalaganje da se situacija u BiH uspostavi na način da se upravo ta konstitutivnost i jednakopravnost osiguraju u praksi. Jedino zadovoljstvo sva tri naroda može biti jamac jednoj sigurnoj stabilnoj i prosperitetnoj BiH.“
Ministar vanjskih i europskih poslova nedavno je boravio na Kosovu gdje se u Janjevu susreo s Hrvatima koji ondje žive. Naglasio je da je na tom području do 1991. godine živjelo 9 tisuća Hrvata, a sada ih je samo 162. Pohvalio je brigu župnika don Mate Palića s kojim se susreo u crkvi sv. Nikole. Dočekalo ga je i 26 prvopričesnika, a ukupno u hrvatskoj zajednici ima 50-ak djece. Za njih će Vlada osigurati boravak u ljetnoj „Maloj školi hrvatskog jezika i kulture“ u Novom Vinodolskom. Škola koja uključuje radionice hrvatskog jezika, povijesti i kulturne baštine održava se od 1993., a na njoj su dosad sudjelovale 2 tisuće djece.
Također je posjetio i Hrvate u Boki kotorskoj. Pritom je razgovarao s crnogorskim dužnosnicima te je apelirao na očuvanje hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Razgovarali su o sudjelovanju Hrvata u vlasti i mogućnosti da imaju predstavnika u Parlamentu. Susreo se i s predstavnicima Hrvatskoga nacionalnog vijeća i ostalih udruga.
Također je razgovarao s kotorskim biskupom Ivanom Štironjom. Zajedno su se obvezali „uspostaviti čvršću i sadržajniju suradnju“.
Podsjetio je da Hrvati u Boki žive stoljećima, o čemu svjedoči i prekrasna kotorska katedrala te bogata kulturna baština u ostalim mjestima. Kao primjer izdvojio je Perast u kojem je 21 katolička crkva, „a Hrvati nažalost odlaze“. Naglasio je da je Boka do 1945. bila dio Dalmacije. O hrvatskoj kulturnoj baštini u Boki odsad će učiti učenici u Hrvatskoj jer će taj sadržaj biti uvršten u školski kurikul. „Moramo se više približiti, moramo biti više prisutni, ne humanitarno nego razvojnom pomoći – korištenjem europskih fondova“, istaknuo je. „Svaki kamen u Boki kotorskoj je znak povijesti, prošlosti i bogate kulturne baštine Hrvata Boke kotorske“, naglasio je dr. Grlić Radman.
Spomenuo je i pomoć koju Hrvatska pruža najugroženijoj manjini u svijetu – kršćanima i to u zemljama Bliskog Istoka, Azije i Afrike, želeći zaštititi i podržati njihova prava. Na prijedlog zastupnice u Hrvatskom saboru Marijane Petir, Vlada je osigurala iznos od milijun i pol kuna za stipendije za mlade kršćane. Na natječaj se prijavilo 5 i pol tisuća kandidata, ali je bilo moguće odabrati samo desetoro. Stipendije pokrivaju troškove smještaja u studentskom domu, prehranu u menzama, školarinu, zdravstveno osiguranje te jednogodišnji tečaj hrvatskog jezika.
Ministar se osvrnuo i na novu turističku sezonu. Podsjetio je da je ovogodišnji slogan sezone „Sigurna Hrvatska“ te se turistima želi omogućiti sigurni boravak u Hrvatskoj. S tim ciljem Hrvatska sudjeluje u europskom mehanizmu Covax. Na taj način osigurava cjepivo ne samo za sebe nego i za države jugoistočne Europe.
Na kraju je ministar Grlić Radman sa slušateljima podijelio zanimljivost koja njega i suprugu veže uz Hrvatski katolički radio. Prisjetio se kako su 2008. godine odlučili postati prijatelji „dobrog radija za dobre ljude“, rekavši da se je to dogodilo spontano. „Kad bismo se supruga i ja vozili, slušali smo HKR i bile su prekrasne pjesme. Tako sam slušao tko ima rođendane – to je jako lijepi društveni kontakt sa slušateljima što nas je oduševilo, a, prije svega, jako dobar program. Tada sam rekao supruzi: ‚Čekaj, mi moramo doista postati članovi HKR-a.‘“