Ministar financija Zdravko Marić rekao je u subotu kako se izmjenama Zakona o doprinosima želi spriječiti zlouporabe uočene proteklih godina, napominjući kako se te zakonske izmjene ne odnose na one članove uprave, odnosno direktore, koji su prijavljeni u punom radnom odnosu i na puno radno vrijeme te neće biti nikakvih promjena za male i srednje poduzetnike.
Izmjenom zakona, oni koji nisu zaposleni na puno radno vrijeme u tvrtkama kao direktori, imali bi obveznu minimalnu plaću od 10 000 kuna bruto.
“Ove izmjene su prije svega da se spriječe zlouporabe koje smo uočili”, izjavio je Marić komentirajući novinarima predložene izmjene Zakona o doprinosima koje su ovih dana upućene u javnu raspravu.
Zdravko Marić poreznoj reformi: ‘Vjerujem da ćete biti ugodno iznenađeni’
Izmjene se, ističe, ne bi trebale odnositi na članove uprave trgovačkih društava, odnosno direktore, koji su prijavljeni na puno radno vrijeme. “Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli”, istaknuo je.
Naveo je kako je u prvom koraku to bila situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što su vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija i da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme.
“To je taj element na koji smo između ostaloga ciljali, jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika ‘dohodaša’ u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave”, upozorio je.
Marić je rekao i da kako tim prijedlogom, kada poduzetnik svom članu uprave ili djelatniku isplaćuje vrstu nagrade u smislu udjela u dobiti ili dionicama – ta vrsta dohotka više neće biti oporezovana kao dohodak od plaće već kao dohodak od kapitala.
Poduzetnici predvidjeli argumente ministra Marića
Savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović i član njenog gospodarskog vijeća Davorin Štetner kazao je u petak da “niti jedan direktor ili član uprave u nekoj tvrtki koja nije njegova ionako neće raditi taj odgovorni posao za 5.000 kn neto te već sada ima veću plaću i plaća veće doprinose” dodavši kako je “malim poduzetnicima najvažnije je da im je mjesečni trošak što niži i ako želimo poticati poslovno okruženje” jer “apsolutno nema smisla postavljati ikakve uvjete početnicima do tri godine starosti poduzeća! Njima je ovo doslovce razlika između života i smrti”.
Štetner je također upitao “što ako netko radi kod poslodavca, ali u slobodno vrijeme želi pokušati nešto svoje kao početak vlastitog poslovnog puta? Otvori tvrtku i automatski ga sadašnji poslodavac mora prijaviti na veću plaću…”
Dr. sc. Anderej Grubišić također je u subotu ujutro za Narod.hr predvidio Vladine argumente poručivši:
“Čujem da je jedan od argumenata izjednačavanje poduzetnika s trgovačkim društvima i poduzetnika s obrtima, što je parola koja ne drži vodu jer se dodatno terete drugi umjesto da se rastereti obrtnike. Uostalom, obrtnici od toga nemaju ništa već samo državni birokrati i uhljebi.
Najbolnija stvar u svemu je što ako netko želi raditi odnosno postati poduzetnikom, po novome bi morao osigurati 60 000 kuna doprinosa i poreza državi inače slijedi blokada računa firmi. Logično je da novonastale tvrtke, poduzetnici početnici ne mogu sebi osigurati 10 000 kuna bruto plaće odnosno 60 000 kuna poreza i doprinosa državi. Međutim, ako netko ne želi raditi odnosno odlučiš otići na burzu, država će ga plaćati 12 000 kuna godišnje.”