Ministar Marić: Procjene prosječne inflacije za 2022. su oko 3,5%

U prošloj godini zabilježena je rekordna potrošnja. Samo u prosincu Hrvati su potrošili 17 i pol milijardi kuna. Ti su podatci samo djelomično iznenadili ministra financija Zdravka Marića. Kaže kako su to očekivali obzirom da je cijela prošla godina bila na zaista dobroj razini. Temeljem sada raspoloživih podataka procjene prosječne inflacije za 2022. su oko 3,5 %, rekao je ministar u središnjem Dnevniku HTV-a.

– Podaci o rekordnoj potrošnji u prosincu su nas dijelom iznenadili, ali to je ono što smo očekivali. Vidjeli ste da je cijela prošla godina bila na zaista dobroj razini. Tih gotovo 5% više vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na 2019. Vi znate da već neko vrijeme podatke u vezi fiskalizacije uspoređujemo s 2019. a ne s 2020. Možda još samo par podataka – 23. prosinac je bio najizdašniji, izdano je gotovo 8 milijuna računa, gotovo 900 milijuna kuna vrijednost je fiskaliziranih računa. To je rekord za prosinac. Međutim, rekord od kada postoji fiskalizacija još uvijek drži onaj petak prije Velike Gospe ove godina kada je bilo gotovo milijardu kuna fiskaliziranih računa u jednom danu, rekao je ministar Zdravko Marić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.

“Došli smo na granicu dvoznamenkaste stope rasta” 

Kaže kako su postignuti rezultati bili bolji od očekivanih.

– Da je netko, ne samo nama u vladi već i analitičarima i bilo kojem hrvatskom građaninu, ponudio ovo što se ostvarilo tijekom 2021. ja sam siguran da bi mnogi odmah to potpisali. Ja prvi. Tim više što kada bih i prezentirao takve brojke prije godinu, godinu i pol dana mnogi bi rekli da to nije realno. No vidimo da smo pokazali da imamo i znanja i sposobnosti svi skupa jer gospodarski rast je zasluga svih koji doprinose u gospodarstvu, poručio je.

Ističe kako je njihova originalna procjena rasta za prošlu godinu bila 5 posto.

– Zadnja procjena je bila 9 posto, a po svemu sudeći došli smo na granicu dvoznamenkaste stope rasta što je zaista jedan jako dobar rezultat i bit ćemo među tri zemlje s najvišim rastom u 2021., ustvrdio je Marić.

“Vlada je iz faze očuvanja radnih mjesta prešla u fazu kreiranja novih radnih mjesta”

Kaže kako treba gledati prema naprijed.

– I dalje ima izazova, prvenstveno vezanih uz COVID, inflaciju i sve ove globalne poremećaje prvenstveno vezane uz lance opskrbe. To su po meni dva najveća negativna rizika za ostvarenje naših makroekonomskih projekcija. Međutim postoji i jako puno ili barem nekoliko snažnih pozitivnih faktora. Tu je prije svega implementacija Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te naš put prema eurozoni i Schengenu, ističe ministar financija.

Naglašava kako je Vlada prešla iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja novih radnih mjesta.

– Nedavno je kolega Aladrović, odnosno Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nakon što su provedene konzultacije na razini Vlade po pitanju aktivnih mjera za zapošljavanje. Već smo ušli u tu fazu. Jedan od glavnih čimbenika koje treba rješavati kako ne bi postao ograničavajući čimbenik je nedostatak radne snage. Upravo zato ove mjere koje se tiču aktivne politike, ali i svega onoga što bi trebalo dovesti do porasta zaposlenosti i plaća, treba maksimalno poduprijeti, poručio je Marić.

EK odobrila plan  restrukturiranja Đure Đakovića

Europska je komisija nedavno odobrila plan restrukturiranja Đure Đakovića.

– EK je tako dala potvrdu da sve ono što piše u planu restrukturiranja je održivo i izvedivo. Mi smo danas imali sastanak kako bi potvrdili koji su idući koraci, jer ima nekoliko koraka koje je još potrebno napraviti, kaže.

Ističe kako je inflacija prvenstveno uvezena.

– Proteklih nekoliko mjeseci vidimo ubrzanje inflacije. Inflacija je prije svega uvezena, tu je rast cijena sirovina, cijena nafte, poremećaji u opskrbnim lancima. Oni su i doveli do toga da se inflacija izravno, a onda i posredno, odnosno neizravno prelije na čitav niz artikala. Najčešće se spominje segment hrane i prehrambenih artikala, ali isto tako znamo i kakva je situacija bila s naftom i pogonskim gorivima. rekao je Marić.

“Procjene prosječne inflacije za 2022. su oko 3,5 posto”

Ističe da su, temeljem trenutno raspoloživih podataka, procjene negdje oko 3,5 % prosječne inflacije za 2022.

– Što se tiče naših predviđanja, za nekoliko ćemo dana imati podatak za prosinac, mi očekujemo da će doći do nastavka ubrzanja inflacije kao i u prvoj polovici godine. Temeljem sada raspoloživih podataka procjene prosječne inflacije za 2022. su oko 3,5 posto. Prema ovoj procjeni netko može zaključiti ili projicirati da će rast cijena u 2022. biti nešto veći od rasta plaća. To nije još u potpunosti sigurno jer ja vjerujem da postoji nekoliko snažnih pokretača koji će vući porast plaća na više, ističe ministar.

– Kod poduzetnika je to s jedne strane nedostatak radne snage pa će jednostavno biti primorani dizati plaće, a s druge strane i mjere aktivne politike zapošljavanja bi trebale dati taj doprinos. Ako slučajno, kao što sam rekao, rast cijena bude nešto veći od rasta plaća, što još uvijek nije sigurno, ali ako se i dogodi, ta razlika neće biti tako velika da bi trebala nešto značajnije ugroziti standard hrvatskih građana. Inflacija nije nešto na što mi u Vladi odmahujemo rukom, već nešto što pratimo, analiziramo i vrlo ozbiljno shvaćamo, poručio je za kraj ministar Marić.