Ministar Varga izigrao proceduru za promjenu čak 25 zakona

Ministarstvo zdravlja je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana te u sjeni predsjedničkih izbora „održalo“ tzv. savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i „provelo“ javnu raspravu koja je trajala do 5. siječnja 2015. o čak 25 novih, važnih zakonskih osnova. Na ovaj način je ministar Varga, u maniri bivšeg ministra MZOS-a Željka Jovanovića, u fingiranoj javnoj raspravi, bez prave želje za bilo kakvim utjecajem javnosti, “podmetnuo” promjene čak 25 vrlo važnih i osjetljivih zakonskih prijedloga, među kojima je i primjerice Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji!

Na dnevnom su redu bile:

Teze o zakonu o evidencijama u području zdravstva,

Teze o zakonu o inspekcijama u zdravstvu,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini,

Teze o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu,

Teze o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju,

–  Teze o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom Crvenom križu,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o primaljstvu,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju,

Teze o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti,

Teze o zakonu o kvaliteti i logistici u zdravstvu,

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Teze o zakonu o liječništvu,

Teze o zakonu o ljekarništvu,

Teze o zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda,

Teze o zakonu o potvrđivanju Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskih proizvodima,

Teze o zakonu o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata,

Teze o zakonu o zakladi za zdravlje i

Teze o zakonu o zaštiti stanovništva od ozbiljnih prijetnji zdravlju.

Nelegalna javna rasprava

Petar Radelj, građanin koji je upozoravao na različite pravne nepravilnosti u mandatu ministra Jovanovića, upoznao je ovih dana javnost i o nepravilnostima za koje je odgovoran ministar zdravlja Siniša Varga. Tvrdi kako održavanje ni jedne od navedenih 25 javnih rasprava nije unaprijed objavljeno, niti je bilo planirano Godišnjim planom normativnih aktivnosti Ministarstva za 2014. godinu, ni Planom savjetovanja o nacrtima propisa u 2014., čime je Ministarstvo zdravlja prekršilo upute dane od Povjerenice za informiranje posebnim aktom kojim se određuje da se Godišnji plan normativnih aktivnosti i Plan savjetovanja moraju redovito ažurirati kod donošenja novih propisa i objavljivanja sastava radnih skupina (dopis klasa 008-03/14-01/126, ur. broj 401-01/02-14-04, od 26. studenoga 2014.; https://www.scribd.com/doc/251763031/ ). Stoga, prema Radelju, održavanje ni jedne od tih 25 javnih rasprava nije bilo legalno.

Prema Radelju, količina od čak 25 zakonskih nacrta o kojima se javnost trebala izjasniti do 5. siječnja, posve je neprimjerena i upućuje na skrivene namjere da se pod krinkom demokratskih postupaka zapravo provuku mnoge opasne i skrivene namjere. Stoga ukupnost tih 25 javnih rasprava, smatra Radelj, ne može biti legitimna. Takvo što ne pomaže jačanju demokracije, uključivanju zainteresirane javnosti ni stvarnoj transparentnosti rada Ministarstva. Svih 25 prijedloga zakona nisu trebali biti upućena u Vladinu proceduru u istom vremenskom periodu, zbog čega je dodatno nejasno zašto je o svim prijedlozima potrebna istovremena javna rasprava što ne može procesuirati ni kadar u Ministarstvu ni zainteresirana javnost.

25 javnih rasprava koordinira jedna osoba

Također je predviđeno da jedna jedina osoba, Biserka Grgurek, dipl. iur., ministrova savjetnica, koordinatorica za procjenu učinaka propisa i koordinatorica za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, zaprimi prijedloge i primjedbe iz svih 25 javnih rasprava koje završavaju 5. siječnja 2015., da ih pravodobno obradi i objavi sva prispjela očitovanja zainteresirane javnosti i razloge zbog kojih Ministarstvo ne prihvaća pojedine prijedloge i primjedbe dane u javnoj raspravi. Petar Radelj tvrdi da je to teorijski moguće samo u slučaju da se nitko ne javi ni u jednu od 25 otvorenih javnih rasprava. Povjeravanje toga posla jednoj te istoj osobi moguće je jedino s takvom računicom, a ne zato što postoji stvarna želja da se dozna što stručna i zainteresirana javnost misli o konkretnim zakonskim nacrtima.

Javne rasprave Ministarstva nisu dvosmjerne

Petar Radelj tvrdi kako postoje učestale kritike javnosti da Ministarstvo zdravlja ne informira javnost pravodobno o javnim raspravama i da ne postoji njihova sustavna i planska provedba, ni u fazi pripreme, ni u fazi savjetovanja, ni u fazi davanja povratne informacije. Nadalje, Radelj tvrdi kako navedeno Ministarstvo ne stiže ili nije organizirano prirediti povratnu informaciju o provedenom savjetovanju, pogotovo ne prije poduzimanja daljnjih koraka, tj. prije donošenja propisa ili upućivanja istih Vladi.

Javne rasprave Ministarstva koje se i inače provode nisu dvosmjerne, jer nema objave zaprimljenih očitovanja niti razloga neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedaba iako je to zakonska obveza Ministarstva prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Osim toga nema ni sumarnog izvješća ili statističkih podataka o pojedinim raspravama. Zainteresirana javnost ostaje frustrirana i uskraćena za elementarne podatke o smislenosti i svrhovitosti svojega uključivanja.

Na javnoj raspravi navodno nitko ne sudjeluje

Izvješća o provedenim javnim raspravama koja Ministarstvo objavljuje nisu cjelovita, potpuna ni točna jer se, primjerice, sustavno ne objavljuju podatci o članovima – imenom i prezimenom – stručnih povjerenstava ili radnih skupina koje su sastavile pojedine nacrte propisa, pa ni nakon što je Povjerenica za informiranje izrijekom pozvala Ministarstvo da to čini. To se ponavlja u izvješćima Ministarstva o biocidnim proizvodima, GM hrani i hrani za životinje, o GMO-u, o novoj hrani, predmetima opće uporabe te o sigurnosti igračaka.

Štetne posljedice navedenoga protuzakonitoga postupanja Ministarstva zdravstva kod javnih rasprava u tim su izvješćima očite jer se u njima redovito može pročitati kako na zakazanoj usmenoj „javnoj raspravi nije sudjelovao nitko od javnosti ili zainteresirane javnosti“, „tijekom internetskoga savjetovanja očitovanja na nacrt prijedloga nisu zaprimljena“ ili da „komentara nije bilo“.

Ministarstvo izbjegava provedbu  procjene učinka propisa

Osim toga, Petar Radelj ukazuje na niz neistinosti koje Ministarstvo zdravlja navodi u Prethodnoj procjeni i tezama o zakonu o liječništvu. Na 5 pitanja Ministarstvo je netočno dalo niječne odgovore, koji su trebali biti potvrdni. Radi se o neistinama kako planirano normativno rješenje neće imati važan financijski učinak u liječničkoj djelatnosti, te da sa sobom neće donijeti trošak prilagodbe zakonodavstvu i standardima, više operativne troškove, veći financijski teret za sve liječnike koji obavljaju samostalnu djelatnost ili vode svoje ordinacije, te da neće propisivanjem preporučenih cijena usluga liječničke usluge učiniti nedostupnima mnogim pacijentima.

Planirano normativno rješenje, smatra Radelj, imat će ipak značajan financijski učinak na Hrvatsku liječničku komoru jer se planiranim zakonom „redefiniraju javne ovlasti Komore i nadzor nad njima“. Neistina je i da se Zakon o liječništvu može mijenjati i provoditi promjene a da za to „nisu potrebna nikakva sredstva“ iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. Prema Radelju također je nemoguće tvrditi da novo zakonsko rješenje neće imati bitan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, socijalnu uključenost građana, zaštitu posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova, interesne skupine u društvu i društvo u cjelini, a posebice na zdravlje ljudi. Ili da redefiniranje javne ovlasti Komore kao i nadzor nad njom neće zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka.

Očito je da je Ministarstvo davanjem lakonskih i netočnih odgovora na pitanja iz obrasca izbjeglo da se o zakonskom prijedlogu provede procjena učinaka propisa budući da takva potreba obvezatno postoji kada je na samo dva od 8. do 12. pitanja iz službenog obrasca odgovoreno potvrdno, kako se navodi u uvodnoj odredbi Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa, NN 66/12.

Nelogičnostima nema kraja

Na potpuno isti način Ministarstvo izbjegava provođenje javne rasprave o učincima propisa kada se radi o novim prijedlozima Zakona o ljekarništvu, Zakona o sestrinstvu, Zakona o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji i Zakona o Hrvatskom registru osoba s invaliditetom.

Kod ovog potonjeg Radelj tvrdi da Ministarstvo zdravstva nije pružilo nikakav suvisao razlog zašto bi trebalo donijeti posve novi zakon u toj materiji. U novom prijedlogu Zakona o sestrinstvu ističe se: „Zakonski prijedlog odnosi se na medicinske sestre svih razina, kao i na pacijente“, što je prema Radelju nemoguće budući da već postoji matični zakon o pravima pacijenata te se obveze i prava pacijenata ne mogu uređivati nizom zakona. Stoga se mora odustati od posebnoga zakona o pravima i obvezama pacijenata ili se u Zakonu o sestrinstvu ne smije dirati u prava i obveze pacijenata nego samo urediti prava i obveze sestrinske djelatnosti i njezinih službenika i tijela. Isto vrijedi i kod novog prijedloga Zakona o ljekarništvu u kojem Ministarstvo ponavlja istu pogrešku.

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić