Zašto guverner Hrvatske narodne banke traži ukidanje promjenjivih kamatnih stopa? Jesu li tome skloni i bankari koji se boje globalnog rasta kamata? Znači li to da će građani na kućne adrese dobiti ponudu za fiksiranje kamatnih stopa? Koliko će im onda rate kredita biti veće? Isplati li se riskirati i zadržati promjenjive kamate? Je li dugoročna sigurnost mudrija odluka? Analizirao je sa svojim gostima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednik i voditelj Mislav Togonal. U emisiji su gostovali viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Denis Smajo iz Udruge „Franak“.
Svaki odgovorni potrošač treba povećati svoju financijsku pismenost, istaknula je večeras Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na tome rade i HNB i banke i HANFA. Upozorila je kako su sada kamatne stope na povijesno najnižoj razini, ali da će one vjerojatno rasti. Neki misle da će tako ostati, kao u Japanu, neki misle da će rasti puzajuće do 2020. pa onda kasnije brže. Na pitanje o čemu ovisi rast kamatnih stopa Ivanov odgovara kako to ovisi o stopi inflacije. Ako nam zaprijeti inflacija od 5-10 posto kamatne stope će ići gore. To će se odraziti i na ponašanje u SAD-u i u Europu. To ovisi i o premiji rizika. Treći je razlog konkurencija. Sada je potražnja slaba i banke imaju višak likvidnosti. Do 2020. rast drastičan kamatnih stopa se ne bi trebao dogoditi.
Na pitanje bili li ona zatražila fiksnu kamatnu stopu odgovorila je da bi, u slučaju da je digla kredit prije dvije ili tri godine. Denis Smajo iz Udruge „Franak“ ne slaže se da treba educirati građane toliko koliko treba upozoriti na opasnost od banaka koju njihovu needuciranost koriste. “Da vi uđete u banku totalno needucirani banka vas ne bi smjela prevariti. To je glavni problem. Drugi je o rizicima države. Tu se mi ne slažemo. Imamo podatak da se iz depozita građana financiraju krediti za dužnike. To je preko 70 posto takvih sredstava. Zbog toga ne možemo govoriti o rizicima zemlje”. Upozorio je HNB, da rizik ne preuzimaju samo građani već i same banke, čitav financijski sustav pa i BDP-a. Živimo u potrošačkom društvu treba nam povjerenje građana kako bi mi trošili.
“U udruzi Franak smo mi uvijek oprezni”, dodaje Smajo. “Ne vjerujemo puno bankama. Ništa bolje ne kotira ni HNB. Nas zanima tekst preporuke koje će ići prema bankama. Mi ne bismo išli preporukama već Zakonom”. Ističe da su dosadašnja iskustva pokazala kako će banke kad god im se odškrinu neka vrata one to iskoristili na štetu potrošača. “Kad vidimo što će banke napraviti onda ćemo se mi očitovati. Kad bi HNB dala preporuku i kada bi banke ponudile kamatne stope od 3, 3 i pol posto mi bismo to poduprli.”
Da se radi o dobroj inicijativi HNB-a smatra Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. “Ovo je povijesno niska kamatna stopa. To je jedna epizoda, kratko vrijeme koje će trajati idućih par godina. Sigurno da ovakvo razdoblje ne može opstati”. Zato smatra da bi oni koju su nedavno uzeli dugoročni kredit morali dobro razmisliti o fiksiranju kamatne stope. “U najmanju ruku ta se mjera mora ozbiljno razmotriti da se vide sve njene mogućnosti. Može se dogoditi da netko kratkoročno uštedi a onda kasnije, kao u slučaju švicarca, mu to naškodi”.
Ipak, zaključuje da je nedvojbeno je da će na dugi rok kamate rasti, a ne padati. Vedriš je građanima poručio da se zadužuju u valuti u kojoj zarađuju. “Za njih je prvo najsigurnije da se zadužuju u kunama. Drugo, da uz relativno niski trošak mogu fiksirati to što otplaćuju, a treće da kredit refinanciraju. Nije tu fiksna kamata dovijeka. Potrošaču se u jednom trenutku mora omogućiti refinanciranje.”
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović još ne zna što će se sve nalaziti u preporukama HNB-a. “Bit će to čitav niz mjera, ja pretpostavljam da će se naša uloga svesti na to da ljude educiramo i informiramo, no ja bih se klonio riječi ‘preporučamo’. Svatko mora donijeti odluku sam za sebe. Želi li sada fiksirati kamatnu stopu i plaćati nešto više pa u duljem razdoblju možda imati manji rizik ili će sad snositi manji trošak, a možda će ga snositi ako se promijeni kamatna stopa”. Andrović je ukazao kako je prosječni kredit u Hrvata oko 70 tisuća eura. Kako je jedan dio tih kredita otplaćen, prosječna veličina neotplaćenog kredita je oko 350 do 400 tisuća kuna. “Sada je situacija takva da to gotovo ne košta ništa, no ako idete na kredit od 20 godina to može biti i ozbiljan trošak.”
Da će pojedinci sami za sebe morati donijeti odluku poruka je i viceguvernera HNB-a. Vedran Šošić istaknuo je kako potrošač sam zna koliko rizika može podnijeti. “Banke su uvodile proizvode o zaštiti od rizika, tako da se meni čini da kucamo na otvorena vrata. Mi imamo metode. Prije nekoliko godina smo imali regulativu da banke u trenutku kada nude devizni krediti moraju ponuditi isti takav kunski kredit. Ako neka banka ne nudi kunski kredit onda je obavezna potrošaču predočiti informativnu listu s ponudama drugih banaka koje nude takve kunske kredite. Isto se, iz HNB-a, očekuje i u slučaju fiksiranja kamata.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa