Mnoštvo vjernika slilo se danas u svetište Majke Božje Bistričke povodom blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije. Svečano misno slavlje u 11 sati predvodio je nadbiskup Dražen Kutleša.
Nadbiskup Kutleša istaknuo je u propovijedi da “Crkva od svojih početaka vjeruje da je zbog savršena jedinstva sa Spasiteljevim životom Blažena Djevica Marija dijelila njegovu sudbinu i dušom i tijelom. Bog nije dopustio da njezino tijelo doživi raspadljivost, već je i dušom i tijelom uznesena na nebo. Ono što je Kristovo uzašašće, Marijino je uznesenje”.
“Konkretnost Isusova začeća i rođenja od Marije nastavlja se u konkretnosti našeg novog rođenja kao djece Božje”, naglasio je. Dodao je da “zato s pravom neki opažaju da je danas, upravo sada, potrebno povratiti osjećaj strahopoštovanja, čuđenja i zahvalnosti koji je imala rana Crkva pred darom sinovstva koji je bio u srcu našeg otkupljenja.”
Dodao je da su vjernici pozvani biti svijetlo svijeta, nositelji nade i ljubazni promotori istine o čovjekovu dostojanstvu.
‘Spol i smrt neodvojivi su od nas’
Potom se osvrnuo na potrebu za aktivnim djelovanjem i služenjem u Crkvi njegujući apostolski žar.
“Nije nam teško složiti se s time da su spol i smrt teme koje zaokupljaju ne samo modernoga pojedinca, već i društvo u cjelini. Zaokupljaju nas jer su i spol i smrt neodvojivi od nas. Prate nas, a nemamo vlasti nad njima; ne možemo svojevoljno raspolagati tim datostima, osim ako ne želimo poljuljati temelje samog života do njegova uništenja. Bijeg od spola i smrti, bijeg je od naše ogoljenosti pred Bogom. Umjesto da mu se bacimo u zagrljaj, želimo dokazati da smo mu ravni. Usredotočenost na spol i smrt bez pogleda u konačno čovjekovo određenje u vječnosti, rađaju beznađem. To opažamo na svakom koraku. Teorije koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike samo su drugo lice bijega od Boga kojeg doživljavamo sucem, a ne Ocem. Da je drugačije, ne bi bilo potrebno uime uključivosti isključivati jedini temelj koji je zajednički svakom čovjeku: naravni i Božji zakon”, rekao je nadbiskup Kutleša.
Uznesenje Marijino svetkovina je ljubavi i života
Nadbiskup Kutleša kazao je da svoju zadaću svjedočenja Radosne vijesti najlakše ćemo živjeti uz Mariju jer je ona „u svojem životu postala uzorom onoga majčinskog čuvstva kojim trebaju biti oduhovljeni svi oni koji u apostolskom poslanju Crkve surađuju u preporodu ljudi.“ Dodao je da su svi pozvani sudjelovati u poslanju Crkve u preporodu ljudi.
“Zapitajmo se, obuzima li nas taj apostolski žar. Posebno pitam vas, dragi laici, angažirani u društvu, osjećate li taj apostolski žar da dobro koje vam vjera nosi poželite i drugima, bliskima i dalekima. Crkva na vas čeka. Nisu joj potrebni službenici, već apostoli. Pitam vas, draga subraćo svećenici, redovnici i redovnice, gdje je nestalo naše oduševljenje za vjeru zbog koje smo se odrekli svega drugoga? Zar je umanjio njegov sjaj pred zamamnim blještavilom dobara ovoga svijeta?
>Uznesenje Blažene Djevice Marije na Nebo ili Velika Gospa – ‘Žena odjevena Suncem’
Na koncu se pitam, zar je moguće da je sljepilo toliko da naši teolozi i znanstvenici svih usmjerenja šute i podliježu trendovima sumnjivih eksperimenata i neprovjerenih teorija koje postaju normom kojoj se prilagođavaju zakonodavstva i prakse? Zašto se u javnom prostoru tako slabo čuju oštroumni i snažni uvidi koji mogu rasvijetliti razum i srce, umjesto uvesti ih u još veću zbrku i tamu?”
“Crkva nam u Blaženoj Djevici Mariji pokazuje da spol i smrtnost mogu biti u službi ljubavi i života. Naša su tijela, kao i njezino, određena za slavu. Ne zaboravimo, međutim, da toj slavi prethodi poniznost. Učimo se od naše nebeske Majke pravoj poniznosti. U poniznosti je poslušna Božjoj riječi začela Začetnika života, uzmicala je zamkama zloga skromnošću življenja i ljubaznim služenjem u ljudskoj obitelji. Bila je prisutna molitvom u srcu prve Crkve i jednom usnula, našla se vječno sjedinjena sa Sinom u slavi”, zaključio je nadbiskup.
Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke najveće je hrvatsko marijansko svetište. Danas se tamo okuplja tisuće ljudi kako bi zajedno proslavili blagdan Velike Gospe. Hodočasnici stižu zadnja dva, tri dana, a neki su prešli čak 100 kilometara. Mise se održavaju od jutra do navečer, njih devet, prenosi HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa