Zbog koronakrize i potresa mnogi ne mogu plaćati svoje financijske obveze bankama. Stoga se dio građana odlučio na moratorij. Mnogi će reći – riječ je o vatrogasnoj mjeri koja se preporučuje samo u krajnoj nuždi. Lani su banke u većini slučajeva, u njih 88 posto, odobrile moratorij, a zatražilo ga je oko 10 posto zaduženih.
Moratorij podrazumijeva razdoblje dogovoreno između banke i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. No to ne znači da u tom razdoblju banka klijentu oprašta njegove tekuće kreditne obveze, otplatu glavnice i kamata, nego se one zbrajaju i plaćaju poslije. Dakle, osim glavnice, klijent će nakon moratorija platiti i kamate, koje su mu se obračunavale cijelo vrijeme, prenosi HRT.
– Možemo moratorij napraviti na dva načina. Prvi način je da, kad nastavite plaćati vaš kredit – da se u dug pribroji ono što niste platili plus kamata koja je tekla cijelo vrijeme. U tom slučaju, ako ostavite isti rok, mjesečna rata će biti viša. Drugi način je da se za toliko koliko je trajao poček (moratorij) – produži plaćanje kredita pa će anuitet ostati isti, kaže savjetnik za financija Vjeko Peretić. Upozorava kako se kod dogovaranja moratorija, aneks ugovora mora potpisati i sa založnim dužnicima i jamcima.
Pravo na moratorij – kriteriji
Rok odgode plaćanja kredita ovisi o dogovoru s bankom, a najčešće traje od šest do 12 mjeseci. Za fizičke osobe svaka je banka definirala vlastite kriterije, no u svakoj je potrebno dokazati da ste oštećeni zbog pandemije ili potresa, objašnjava direktorica Direkcije za upravljanje proizvodima za stanovništvo HPB-a Nikolina Kolarić.
– Pravo na moratorij imaju klijenti koji su se našli u situacijama primjerice, gubitka posla, značajnog smanjenja prihoda, porodiljnog dopusta, bolovanja dužeg od 42 dana itd. Obzirom na izvanrednu situaciju izazvanu pandemijom koronavirusa banka je omogućila olakšanje otplate i klijentima koji su zaposleni kod poslodavaca čije je poslovanje ozbiljno ugroženo, dodaje.
Banke naplaćuju kamate tijekom moratorija
Jedan od prigovora klijenata je – zašto banke naplaćuju kamate tijekom moratorija. U slučaju redovitih kamata, njihovo plaćanje većina banaka pomiče na kraj otplatnog razdoblja. Kamata se podmiruje, kaže Nikolina Kolarić – ovisno o ugovorenom modelu otplate, a banka individualnim modelom pokušava naći najbolji model za svakog klijenta.
Banke ustraju i na tome da naplaćuju kamate za vrijeme odgode, kao i na pojedinačnom pristupu svakom klijentu. To uključuje i odluku hoće li produljiti moratorij na dulje razdoblje, s obzirom na to da im je HNB omogućio da godinu dana ne moraju plaćati rezervacije za takve kredite.
– Sve kreditne institucije su prihvatile upute regulatora te su omogućile potrošačima korištenje moratorija te ih pravovremeno informirale o kriterijima važnima za odobrenje moratorija. U tom smislu nisu uočene nikakve pogreške u postupanju kreditnih institucija, tvrdi Ana Pisačić iz HNB-a.
Plaćanje solemnizacije i bilježničkih troškova
Klijenti koji su pokrenuli proceduru moratorija na otplatu kredita našli su se zatečeni činjenicom da to podrazumijeva dodatne troškove u nekim banaka. Primjerice, 800 kuna za solemnizaciju ugovora kod javnog bilježnika. HNB navodi da bi banke mogle privremeno modificirati postupanje radi reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza tako da o tome postignu sporazum s klijentom, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora kod bilježnika.
– Vi na ZK izvatku imate zabilježbu o obvezi plaćanja kredita, međutim – stan je vaš i banka će iskoristiti sve mogućnosti osiguranja u naplati (sudužnika, jamca ili nekog drugog) prije nego će ići u dugotrajni sudski proces oduzimanja nekretnine koja se u praksi u Hrvatkoj vrlo rijetko događa, kaže Vjeko Peretić.
Moratorij – isključivo kao vatrogasna mjera
– Moratorij moramo gledati isključivo kao vatrogasnu mjeru – ako zaista ne možete plaćati. Imamo mnoge građane koji kalkuliraju. Skuplje je i morate imati na umu plaćanje kamate koja se svakako pribraja na kraju i više ćete kredita platiti. Međutim, ako zaista nemate mogućnost plaćanja kredita – uzmite to kao nekakvu računicu i neka moratorij bude vatrogasna mjera, zaključuje Peretić.
U slučaju nemogućnosti plaćanja kredita nakon isteka moratorija, nužno je odmah početi pregovore s bankom kako se dospjele obveze ne bi gomilale.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
