Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš poželio je uspjeh novom ministru znanosti, obrazovanja i sporta Vedranu Mornaru, ocijenivši kako dolazi u situaciju koja nije zahvalna, ali je dobro što tu odgovornost preuzima osoba koja poznaje sustav.
Svoju dosadašnju suradnju s bivšim dekanom FER-a Bjeliš je ocijenio korektnom, operativno su se slagali, oko konceptualnih tema nisu imali ista razmišljanja, no želi mu “puni uspjeh jer dolazi u situaciju koja nije zahvalna”, rekao je Bjeliš na današnjoj konferenciji za novinare.
Izrazio je nadu da će se predstavnici akademske zajednice, ministarstva, ali i cijele vlade ubuduće na najodgovorniji način suočiti s problemima i tražiti rješenja, na “bitno drugačiji način od onoga koje smo iskusili u protekle dvije godine”, te uz puno konstruktivniji dijalog i viši stupanj razumijevanja.
Politika Ministarstva oko cijelog istraživačkog sustava išla je u krivom smjeru, zaboravilo se da treba čuvati cijeli sustav koji treba planirati na puno racionalniji, osvješteniji i argumentiraniji način, ustvrdio je, izdvojivši predsjednika Ivu Josipovića kao poticajnog sudionika u tim temama. Po njegovim riječima, trebalo bi se, među ostalim, što prije vratiti na već pokrenute inicijative pripreme za uvođenje programskih ugovora.
Bjeliš smatra dobrim što je odgovornost ministra preuzeo netko tko poznaje sustav i dolazi iz njega, s time da je, napomenuo je, irelevantno s kojeg bi sveučilišta iz Hrvatske ta osoba bila, a bitnije je da je kvalificirana.
Upitan očekuje li da će novi ministar ponovno pokrenuti zapošljavanje novaka, rekao je kako bi to svakako bila jedna od važnijih mjera. U ovom mandatu treba razmotriti promjenu dosadašnjeg pristupa jer su visoko obrazovanje i istraživanje postali tegobni i naporni dijelovi javnog sustava koji je sve teže financirati, a nije se dovoljno uvidjelo koliko oni mogu biti element razvoja i izlaska iz krize, istaknuo je. Veće prilike za zapošljavanja mladih istraživača i traženje novih izvora nije samo pitanje proračunskih sredstava, nego drugačijeg pristupa, dodao je.
Izvijestio je kako je Senat na ovotjednoj sjednici odlučio da će raspisati natječaj za 44 radnih mjesta za zapošljavanje asistenata na devet sastavnica zagrebačkog Sveučilišta, koje će taj program poduprijeti s 40 posto potrebnih sredstava kroz naredne tri godine, a ostalih 60 posto osigurat će sastavnica, osim u slučajevima u kojima će Sveučilište pomoći. Riječ je o ukupno 9,7 milijuna kuna.
To je samo vatrogasna mjera koja ne može riješiti problem, no može ga ublažiti dok se na nacionalnoj razini ponovno ne uspostavi stabilan sustav koji je poremećen od 2012. i koji sada ima probleme i s provedbom nastave, rekao je Bjeliš.
Sveučilište je osiguralo sredstva za otvaranje do 55 novih radnih mjesta za asistente, a ostatak sredstava koja nisu iskorištena ove godine usmjerit će se na raspisivanje natječaja i zapošljavanje asistenata u sljedećoj akademskoj godini. Zasad bi nove asistente trebali dobiti Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički fakultet, Šumarski fakultet, Filozofski fakultet i Građevinski fakultet.