Godina koja je prije dva tjedna počela, godina je u kojoj bi nova hrvatska Vlada trebala donijeti odluku koja je od strateškog značaja za ovu zemlju. Naime, do kraja 2016. znati će hoće li Hrvatska ugasiti vojno zrakoplovstvo, navodno zbog nedostatka novaca, kako spekuliraju neki mediji, ili će se ići u nabavku drugih, dakako, polovnih borbenih zrakoplova. Spominje se švedski lovac Gripen te američki F-16, legendarni zrakoplov koji je godinama u službi američke vojske.
MORH demantirao ”nagađanja”
Prije nekoliko dana u medijima, koji su inače bliski Vladi u odlasku, pojavila se informacija koja navodno dolazi iz ‘pouzdanog izvora’, kako u državnom i vojnom vrhu više nema spremnosti za nabavu novog tipa borbenog zrakoplova unatoč tome što je lani u travnju Vijeće obrane donijelo odluku o zadržavanju borbene komponente zrakoplovstva i prelasku na zapadni tip zrakoplova. Naravno, iz MORH-a su ovu ”informaciju” demantirali, koliko uvjerljivo druga je stvar. “Bitno je naglasiti kako je, sukladno Dugoročnom planu razvoja OS RH 2015.-2024., predviđeno da se odluka o budućnosti borbenog zrakoplovstva treba donijeti do kraja 2016. godine. Dakle, odluka o mogućnosti i modalitetima razvoja sposobnosti borbenog zrakoplovstva u ovom trenutku nije, niti može biti, donesena”, poručili su iz MORH-a.
Modernizacija da, ali na koji način?
Jasno je kako se niti jedan državni i vojni dužnosnik neće istrčavati s izjavama posebno ako su istinite medijske spekulacije o gašenju borbenog zrakoplovstva hrvatske vojske, hrvatski građani, s obzirom na okolnosti u kojima je hrvatska vojska nastala, osjetljivi su na svaku mogućnost dodatnog slabljenja oružanih snaga, što se pokazalo zadnjih petnaestak godina kada su ”reforme” oružanih snaga po mnogima smanjile borbenu moć HV-a. Danas hrvatska vojska broji 15-tak tisuća profesionalnih vojnika te se nalazi u fazi modernizacije koja ide izuzetno sporo, a koja se godinama najavljuje. O kakvoj se modernizaciji HV-a može govoriti ukoliko vojska ostane bez zrakoplovstva, dakle, bez jedne od tri grane od kojih se sastoji obrana Republike Hrvatske?
Prelet heroja Domovinskog rata Rudolfa Perešina
Hrvatsko borbeno zrakoplovstvo ima dugu tradiciju, a obnovljeno je početkom devedesetih, malo stariji građani ove zemlje sjećaju se preleta legendarnog pilota Rudolfa Perešina koji je iz JNA zrakoplovom ruske proizvodnje MIG sletio u Austriji te se priključio obrani Republike Hrvatske. Perešin je poginuo na zadatku 1995. godine tijekom operacije Bljesak oslobađajući okupirane dijelove Lijepe naše. Neprijatelj je srušio njegov zrakoplov tijekom oslobodilačkih operacija HV-a i hrvatske policije u Zapadnoj Slavoniji.
Ovakve se odluke ne mogu donositi u kabinetu
Postoje li, s obzirom na sve, političari u ovoj zemlji koji su spremni odreći se borbenog zrakoplovstva, ako znamo, što smo djelomično i spomenuli, na koji je način ono nastalo i koliko je žrtava palo kako bi Hrvatska obranila ne samo svoje more, kopno nego i svoje nebo? Može li se, mnogi se opravdano pitaju, ovakve strateške odluke, a najvećeg mogućeg značaja za čitavu državu, donositi samo u kabinetu nekog političara, makar se radilo o ministru obrane, Uredu predsjednika te premijera?
Odluka, ukoliko se ona doista donese, o gašenju borbenog zrakoplovstva imati će svoje dugoročne posljedice na Hrvatsku, ne ”sam”o da će smanjiti borbenu moć HV-a, nego će imati ogroman negativan utjecaj na čitavu jednu generaciju pilota u čije je obrazovanje, u čiju je obuku uloženo jako puno novaca hrvatskih poreznih obveznika. Dakle, hrvatska vojska izgubila bi kako u tehničkom tako i u ljudskom potencijalu jako puno. Neki će reći nenadoknadivo puno.
Zašto ne na referendum?
Mogu li se ovakve odluke donositi bez referenduma, bolje rečeno, smiju li se uopće donositi takve i slične odluke a da se ne pita građane što o njima misle? Ipak je to njihova vojska i na kraju krajeva njihov novac, ipak su tu vojsku građani stvarali stvarajući vlastitu državu ginući za nju.
Konstatirali smo da se radi o teškoj, strateškoj odluci, teške i strateške odluke se u demokraciji ne bi smjele donositi bez da se pita građane. Uostalom, zato i postoji referendum.