Sabor je u četvrtak izglasao tzv. lex Agrokor, dobavljači uputili ultimatum, a Antonio Alvarez III objavio da su banke spremne nastaviti financirati Agrokor u okviru specijalnog zakona. Što to znači za dobavljače, pogotovo najmanje, a što za radnike? Tko će koga ošišati, tko će proći najbolje, i kako će nakon svega izgledati Agrokor? To su pitanja o kojima je bilo riječi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U emisiji su gostovali dr. sc. Andrej Grubišić, financijski savjetnik, Drago Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma, Igor Šaravanja, Koordinacija proizvođača i dobavljača, Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV.
“Znamo matematiku i koliko je rizično plasirati robu. Pokušavamo održati sustav, ali dva mjeseca ljudima nije stiglo ni kune na račun”, rekao je Igor Šaravanja. Napomenuo je da dobaljači ne postavljaju nikakav ultimatum, već da imaju jasne zahtjeve i žele podržati sustav, što i čine već neko vrijeme.
“Želimo da ljudi Uskrs provedu mirno, da dobiju plaće i da kamioni krenu.”
Na upit zašto su dobavljači pristajali na mjenice, pojasnio je kako oni svoje dobavljače i zaposlenike plaćaju u novcu pa ako im netko ponudi vrijednosni papir ili novac – nema dileme da će prihvatiti novac. “U ovom trenutku nismo imali neki izbor, nije se mogla dobiti gotovina”, kazao je. “Problem koji se događa je što svi pristaju na to da, ako se dug ne naplati od glavnog dužnika, on prelazi na onoga tko je robu isporučio. Sustav je tako funkcionirao godinama”, tvrdi. “Konzum nosi 30 posto hrvatskog tržišta, i ako ne radite s tim sustavom vi ste zapravo mrtva firma”, kazao je.
Mato Brlošić rekao je kako se vjerovalo se da će se isporuka robe, zbog veličine Agrokora, ipak isplatiti. Dodao je da mali proizvođači i dalje predaju robu, a čak se, kaže, boje izaći u javnost da ne bi imali nekakve posljedice. Istaknuo je da je bitno da poljoprivrednici hitno dobiju sredstva jer inače neće imati što skidati s njiva i prerađivati. “Radi se o 1000 malih gospodarstava”, rekao je.
Andrej Grubišić smatra da bi u cijeloj priči dobavljači trebali biti na prvom mjestu. Kazao je da je sklon tome da će gotovina koja će doći u Agrokor, a mora doći, biti od najvećih kreditora. “To je bankarska kletva – kad ti dam 100 eura, to je tvoj problem da mi ih vratiš. Kad ti dam 100 milijuna eura, onda je i moj problem da ih spasim.”
Kada je o dobavljačima riječ, dodao je i da svi u slobodnoj tržišnoj ekonomiji, i slobodne volje, donose odluke s kime će i pod kojim uvjetom što raditi.
Rekao je kako država ne zna rješavati ovakve probleme i da je sve ovo samo lažna sigurnost. “Agrokor je isprepleo toliko ekonomskih interesa raznih dionika, da oni imaju jako puno motiva da bi spasili – ne Agrokor, nego svoje interese”, kazao je Grubišić. Tvrdi da još uvijek nema konkretnih razloga za aktiviranje lex Agrokora.
Smatra da će, dođe li do preslagivanja, mnogo toga morati na prodaju. Boji se da će Agrokor sada proći kao i vlasnici Mercatora kada ga nisu htjeli prodati po puno boljoj cijeni od one koju su naposljetku dobili. Od Agrokorovih dragulja, smatra da će se prodati Jamnica ili Ledo. Munjiza smatra da bi se mogao prodati i Mercator. On nosi političke konotacije i puno teže je hrvatskoj kompaniji djelovati u Sloveniji, nakon što nije uspjela izvršiti integraciju. Dodao je kako su za cijelu ovu sitaciju okidač bili i loši rezultati Mercatora.
Munjiza smatra da bi poziv građana na kupovinu mogao pomoći Konzumu. Isto tako, misli da bi i uprava bi mogla na ovu situaciju odgovoriti posebnim akcijama. Lex Agrokor prozvao je nužnim zlom.
“Lex će usporavati situaciju, jer da dođe super grupa ljudi, oni će za sve morati pitati na 3-4 strane”. Misli da je dogovor dobavljača i bankara već postignut, ali da dobar dio njih i blefira. Istaknuo je da je Agrokor nezamjenjiv i važan za cijelu regiju i da zato treba brzo djelovati.
Denis Paradiš kazao je da su članovi Sindikata, a u pitanju je 13 društava unutar koncerna, zabrinuti jer bi idući petak trebala biti isplata plaća, a to je sada upitno. Napomenuo je da je dogovor nužan i da je Lex Agrokor uvijek bio rezervna varijanta, koja bi trajala duže vrijeme.