U Korenici je tijekom vikenda održan prosvjed na kojem su stanovnici Like izrazili nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava. Prema planovima Ministarstva unutarnjih poslova, na toj bi lokaciji bilo postavljeno oko 450 stambenih kontejnera za smještaj do 1500 migranata, a projekt bi se financirao sredstvima Europske komisije. Izgradnja centra predviđena je u sklopu provedbe Pakta o migracijama i azilu, koji obvezuje države na vanjskim granicama Europske unije na uspostavu prihvatnih kampova. Migranti bi se u centru zadržavali najdulje 12 tjedana, tijekom kojih bi se odlučivalo o njihovim zahtjevima za azil ili eventualnom povratku u matične zemlje. Lokacija Željave smatra se pogodnom jer se nalazi uz vanjsku granicu EU i na jednoj od najfrekventnijih migrantskih ruta prema zapadnoj Europi.
Održan prosvjed
Uznemireni stanovnici Like, njih nekoliko stotina, u nedjelju su prosvjedom iskazali nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava.
Prosvjed je organizirala općina Plitvička jezera, a sudionici prosvjeda održanog u Korenici poručili su Vladi i Ministarstvu unutarnjih poslova da ne pristaju na takvu inicijativu
Za sve je kriv Pakt o migracijama i azilu
Za planiranje izgradnje centra za migrante “kriv” je Pakt o migracijama i azilu koji je donesen prije dvije godine na razini EU, a čija provedba počinje u lipnju ove godine.
U njemu stoji da vanjske članice EU (među kojima je i RH) moraju formirati kampove u kojima će biti smješteni migranti iz zemalja sa stopom priznavanja azila manjom od 20 posto.
>Tomašević podijelio gotovo 200.000 eura udrugama koje se bave LGBT-om i migrantima
Akcijski plan MUP-a
Prema planu MUP-a migranti bi se u tom kampu zadržavali do najviše 12 tjedana te bi se u tom razdoblju moralo odlučiti o njihovim uvjetima za azil. U slučaju negativnog odgovora bili bi vraćeni u matičnu zemlju.
Osim Hrvatske kampove za migrante moraju izgraditi i Grčka, Italija, Malta, Španjolska i Cipar.
Prema Paktu o migracijama kapacitet kampova bio bi oko 30 000 osoba, a godišnje bi kroz njih prolazilo oko 120 000 osoba.
Kvota migranata po zemljama ne bi bila ista, nego bi se određivala na temelju njezinog BDP-a i broja stanovnika. Za RH planiran je broj od 1500 migranata.
Zbog navedene obaveze preuzete Paktom o migracijama Vlada je donijela Akcijski plan za provedbu do 2027., čiji je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova.
U Akcijskom planu zaključeno je da je najpogodnija lokacija blizu vanjske granice i to na području gdje u našu zemlju ulazi najveći broj migranata.
Hrvatska je sličan centar formirala 2023. godine u Dugom Dolu, u općini Krnjak, gdje je otvoren privremeni centar za registraciju tražitelja međunarodne zaštite, u kojem je postavljeno 65 smještajnih kontejnera s po osam kreveta u svakom.
450 stambenih kontejnera
Prostor nekadašnjeg vojnog aerodroma na Željavi najizglednija je lokacija, ali MUP razmatra i nekoliko drugih.
Prostor Željave pogodan je jer se nalazi na području koje je na udaru migranata i kojim prolazi najkraća migrantska ruta do Slovenije i zapadne Europe.
Prema onome što je izašlo u javnost, razmišlja se o privremenom ograđivanju prostora gdje su nekada bili stambeni prostori bivše JNA, a u vlasništvu je države.
Ondje bi bilo postavljeno oko 450 stambenih kontejnera za smještaj do 1500 migranata, a radovi bi prema planu bili završeni tijekom godine, a trošak gradnje podmirila bi Europska komisija.
Kompleks Željave
Zrakoplovna baza Željava, poznata i kao Objekt 505, bila je jedna od najvećih i najtajnovitijih podzemnih zrakoplovnih baza u Europi. Nalazi se na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kod grada Bihaća, ispod planine Plješevice.
Gradnja je započela 1950-ih godina, a baza je službeno otvorena 1968. godine. Izgrađena je kako bi služila kao strateški centar protuzračne obrane, s podzemnim pistama i skloništima otpornima čak i na nuklearni napad. U sklopu baze djelovalo je Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo, a objekt je imao veliku važnost u obrambenom sustavu države tijekom Hladnog rata.
Tijekom Domovinskog rata 1991.–1992. godine baza je minirana i teško oštećena prilikom povlačenja Jugoslavenske narodne armije. Danas je kompleks napušten i djelomično uništen, ali i dalje privlači brojne istraživače i turiste zbog svoje veličine i povijesnog značaja.
>Održan prosvjed protiv centra za migrante, Grmoja: Naši ljudi neće plaćati cijenu tuđih odluka
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa