Od prve eksploatacije plina na najstarijoj INA-inoj platformi u sjevernom Jadranu prošlo je 20 godina. U međuvremenu je ondje niknulo još 19 platformi koje zadovoljavaju 20% hrvatskih potreba za plinom. Najavljena su daljnja istraživanja.
Nema čovjeka s Jadrana na jadranskim platformama. Ekipa je s kontinenta s razlogom, nose iskustvo s tamošnjih plinskih nalazišta. Primjerice, Podravac Robert Stanešić već je 20 godina oko i uho najstarije INA-ine platforme.
“Radio sam 8 godina na Molvama, inače živim u Virju u Podravini, posao je sličan, pa tako su nas eto uzeli da radimo ovdje”, rekao je za HRT Robert Stanešić, operater u kontrolnoj sobi Ivane A.
Samo ova i još jedna platforma imaju svoju posadu, ostale tek strojeve. Velika je stoga odgovornost 15-eročlane ekipe da sve funkcionira. Bez ijednog incidenta dosad. A kruh im nije lak. Rade u smjenama po 15 dana.
“Meni moja obitelj fali, kao i svakome, no čovjek se ipak navikne. Ja kažem svojim dečkima tu sam više s njima nego sa svojom suprugom i djecom. Ali, eto, tako je kako je”, objasnio je Nenad Stipičić, poslovođa na platformi Ivana A.
Više od 21 milijarde kubnih metara plina eksploatirano je dosad iz sjevernog Jadrana. No to područje ima izniman potencijal i širenje polja nije isključeno.
“Bez obzira na to što ovdje imamo samo nekoliko godina rezervi, nadamo se da ćemo i dalje ovdje raditi, naći nove rezerve na jadranskim platformama i time produljiti njihov životni vijek”, rekao je predsjednik Uprave INA-e Sandor Fasimon.
Kako bi se zadovoljile domaće potrebe za plinom, uz platforme iduće bi se godine trebao uključiti i LNG terminal. Bez obzira na taj važan dodatni dobavni pravac za opskrbu plinom, sjeverni će Jadran očito biti mjesto snažnog investiranja u idućem razdoblju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa