Na Hrvatskom institutu za povijest u Zlatnoj dvorani članovi stručne radne skupine predstavili su prijedlog predmetnog kurikula povijesti. Na samom početku obratio se voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić, koji je istaknuo da je u izradi kurikula sudjelovalo 500 stručnjaka. U tijeku je stručna rasprava nakon koje će uslijediti javna.
“Sve što smo napravili je tek nacrt prijedloga – otvoreno je za raspravu i nije ništa uklesano u kamen”, rekao je Jokić te pozvao sve da se uključe u raspravu.
Neven Budak s Filozofskog fakulteta, član stručne radne skupine, govorio je o strategiji i ciljevima koji se trebaju postići. Istaknuo je kao glavni cilj – jednake mogućnosti obrazovanja za sve u skladu s osobnim mogućnostima. “To nije cilj koji se može ostvariti preko noći – to je dugoročan cilj na kojem treba raditi cijeli niz godina”, rekao je napomenuvši kako je Finska samo raspravu o svojoj reformi obrazovanja vodila 20 godina prije no što su počeli poduzimati mjere. Kao idući cilj je naglasio stavljanje učenika u središte obrazovnog procesa, te još jedan cilj: autonomiju učitelja.
Valerija Turk-Presečki, članica stručne radne skupine iz redova nastavnika, predstavila je uvod u dokument, faze u kojima je izrađivan sam dokument, te je naglasila strukturu dokumenta.
“U skupinu smo, osim članova akademske zajednice i metodičara, pozvani i mi nastavnici da vlastitom ekspertizom procijenimo je li ono što je prijedlog ovoga kurikula primjenjivo u razredu i u kojoj mjeri”, pojasnila je dodavši kako stručna radna skupina heterogena skupina te kako se nisu uvijek slagali u svemu: “No, u svim bitnim pitanjima našli smo zajednički jezik – pronašli smo konsenzus oko glavnih stvari koje čine dokument u svim stavkama”.
Snježana Koren, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te članica stručne radne skupine, istaknula je kako su ishodi središnji dio dokumenta te kako 80 posto dokumenta čine upravo oni. “Ishodi opisuju znanja i vještine koji su potrebni učeniku da bi bio pismen u predmetu povijesti”, rekla je te dodala kako to učiteljima daje temelj kako teme oblikovati.
Daniela Jugo-Supeina, članica stručne radne skupine iz redova nastavnika, predstavila je dio vezan uz sadržaj.
Birin: Ideološki stav vidljiv – prvenstveno na nejednakom tretmanu sva tri totalitarna režima u 8. razredu osnovne škole
Nakon izlaganja uslijedila su pitanja. Ante Birin s Hrvatskog instituta za povijest upitao je hoće li u hrvatskom sustavu srednjeg školstva povijest biti jedini predmet koji će biti bez udžbenika.
“2008. godine, temeljem reformi u Italiji, krenulo se s reformom školstva koja se postupno uvodila. Tamo postoje udžbenici za srednju školu i jasno propisano gradivo”, rekao je upitavši također tko će biti taj koji će prosuđivat jesu li pristigle kritike na kurikularnu reformu kvalitetne i argumentirane ili nisu.
“Kada se kreće u ovakvu sveobuhvatnu reformu školstva u Hrvatskoj smatram da je u njoj trebao sudjelovati daleko veći broj pripadnika akademske zajednice”, naglasio je dodavši: “Obzirom na duboke podjele u našem društvu koje ne jenjavaju već se sve više intenziviraju – jedan dobar element koji bi mogao pridonijeti kvaliteti reforme jest to da su bili uključeni u nju pripadnici akademske zajednice i jedne i druge strane.” Na to je Budak odgovorio da je raspisani javni natječaj na koji su se mogli svi javiti. Rekao je da se biralo ljude na temelju njihovih motivacijskih pisama i prijedloga.
“Tko pripada kojoj strani – mislim da to za izradu kurikuluma nije najvažnija stvar. Najvažnije je da su oni koji rade na kurikulu – stručnjaci. Ja ne vidim u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje”, rekao je Budak.
Birin je zatim odgovorio istaknuvši kako se ne može složiti da ideološki stav nije vidljiv: “Jer, što se tiče 8. razreda osnovne škole, mislim da je itekako vidljiv – prvenstveno na nejednakom tretmanu sva tri totalitarna režima”.
“Naravno da povijest neće biti jedini predmet bez udžbenika”, odgovorila je Koren dodavši kako je uvođenje cijele kurikularne reforme, a tako i za predmet povijesti, predviđeno postupno i trebalo bi zaživjeti 2020./2021. godine – što ostavlja pet godina da se pripreme svi materijali.
Ančić: Mora postojati infrastruktura za jedan ovakav zahvat
Mladen Ančić s Hrvatskog instituta za povijest prigovorio je kako na samom početku treba postojati raščlamba postojećeg stanja prije nego se krene sa reformom. Također, rekao je kako od devet sudionika, troje njih dolazi iz upravnog tijela udruge Hrvatske udruga nastavnika povijesti, koja ima sveukupno 37 članova.
“Ta udruga je pupčanom vrpcom vezana uz odsjek povijesti Filozofskog fakulteta, a s tog odsjeka dolazi još dvoje ljudi”, rekao je dodavši kako je kurikul napravljen kao da djeca neće učiti ništa drugo nego povijest: “Vaše prvo pitanje je što rade povjesničari – djeca ne uče što rade povjesničari, djeca uče povijest! Usvajaju određene narative koji stvaraju sposobnost mišljenja. Ovdje nisam vidio nijedan narativ – ne govoreći pri tome da nema metanarativa”.
“Sa sadašnjim stanjem stvari, bez udžbenika, bez sposobnosti nastavnika da se toga prihvate, a prihvaćamo prvo dokument – mora postojati infrastruktura za jedan ovakav zahvat”, naglasio je Ančić dodavši kako je po njemu ovaj dokument neodrživ.
“Kurikul mora zadovoljiti dvije razine – jedan je oformiti pripadnika zajednice, drugi je naučiti djecu da misle”, rekao je Ančić dodavši kako je to nemoguće bez oblikovanja narativa: “Povijest ne postoji izvan narativa – a vi nemate nijednog narativa”.
Budak je odgovorio kako mu je prvi glas da u stručnoj radnoj skupini sudjeluju tri člana Hrvatske udruga nastavnika povijesti i ne vidi na koji je način ona povezana s odsjekom povijesti Filozofskog fakulteta.
Također, naglasio je da se ovim kurikulom prvi puta da se naglašavaju teme opće povijesti i prikazuju se na hrvatskim primjerima. Što se tiče eksperimentalne nastave u rujnu, rekao je da ekspertna radna skupina ne inzistira na tome da nastava počne već na jesen.
“Osobno smatram da to ne može početi na jesen – postoji konsenzus gotovo da se to ne dogodi”, naglasio je dodavši kako je ideja da se pokrene e u 60 škola u Hrvatskoj – 40 osnovnih i 20 srednjih škola.
Nazor: Bio sam predložen za mentora pa sam odbijen uz obrazloženje da sam uskogrudan, a to nije znanstvena kvalifikacija
“Svi se slažemo da kurikul treba ići i drago mi je čuti da se neće žuriti s kurikulom dok se ne postigne konsenzus”, rekao je Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, dodavši kako je u startu bila pogreška vezana uz natječaje za članove stručnih skupina.
“Tu je trebala biti čvrsta jezgra ljudi koji se bave raznim razdobljima povijesti, te je natječajem trebalo dobiti još ljudi koji su spremni se baviti time. Osobno se nisam javio na natječaj računajući da ću u raspravi imati nešto reći. Međutim, bio sam predložen za mentora pa sam odbijen uz obrazloženje da sam uskogrudan, a to nije znanstvena kvalifikacija”, pojasnio je dodavši kako se mora oformiti tijelo s uglednim znanstvenicima koje usvaja sve primjedbe i odlučuje o njima.
“Ovdje postoje pogreške koje bodu u oči – ako govorimo o totalitarizmu, onda ne možemo reći da je komunizam širenje komunističkih ideja, a fašizam i nacizam širenje fašističke i nacističke ideologije”, rekao je Nazor dodavši: “Kad govorimo o temi stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskom ratu; ova formulacija: ‘ratni sukob na postjugoslavenskom prostoru’ – volio bih da mi se to objasni”.
“Kad govorimo o obveznom postotku nacionalne povijesti – ja se nikad neću pomiriti s činjenicom da je u Hrvatskoj nacionalna povijest zastupljena u manje od 50 posto, kao što je ovdje slučaj. Također, da se predaje Hrvatski narodni preporod, a da se ne stavi u kontekst događaja u Europi, jednako tako i Domovinski rat”, rekao je dodavši kako ne vidi ni pojam Banovine Hrvatske: “On je itekako aktualan obzirom na događaje u Domovinskom ratu i na cijelu stigmu prema predsjedniku Franji Tuđmanu, da je dijelio Bosnu i Hercegovinu”.
Iz stručne radne skupine istaknuli su kako će novim kurikulom biti mnogo više prostora za važne teme iz Domovinskog rata nego li ga je bilo dosad. Također, Sonja Bančić, članica stručne radne skupine iz redova nastavnika, naglasila je kako prijedlog tema za Domovinski rat uzeta upravo po shemi Ante Nazora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa