Plenkovićevo traženje posla u EK određuje politička zbivanja u Hrvatskoj

Bruxelles, 19.6.2019 - Hrvatski premijer Andrej Plenkoviæ sastao se u srijedu popodne u Bruxellesu s potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom. Razgovarali su o pripremama za ulazak Hrvatske u Europski teèajni mehanizam (ERM2) i u eurozonu. foto HINA/ Slavko VUKADIN/ ua

Puno je sada nepopunjenih fotelja u bruxelleskim vrhovima EU, koje moraju sve biti zauzete do studenog ove godine, piše Davor Ivanković u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

Andreja Plenkovića spominje se čak kao kandidata i za najvišu funkciju koju sada zauzima osebujni Juncker, no ima tu još dobrih, jakih pozicija jer u Komisiji ima mjesta za čak šest potpredsjednika, a drugo i treće najpoželjnije mjesto su prvi potpredsjednik i potpredsjednik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koje sada drže utjecajni Nizozemac Timmermans i Talijanka Mogherini. Pretpostaviti je da bi Plenkoviću, kada bi mu bila ponuđena neka od potpredsjedničkih funkcija, to znatno olakšalo muku i odluku hoće li ostati u Zagrebu ili je došlo vrijeme za skok u višu politiku. No, ako mu i bude ponuđena neka od tih jakih funkcija, posao nije i završen jer Plenković mora paziti da mu se ne dogodi debakl kao bivšoj slovenskoj premijerki Alenki Bratušek. Ona se 2014. kandidirala za jedno potpredsjedničko mjesto i već se bila dogovorila s Junckerom. Kako njezinu kandidaturu nisu podržali ni svi u Sloveniji, a na saslušanju u Europskom parlamentu i na njegova dva odbora doživjela je fijasko, morala se povući. Nije pomoglo ni to što ju je naša zastupnica Dubravka Šuica izrešetala pitanjem zašto je javno pjevala komunističku “Bandieru Rossu”.

No uzrok njezina debakla ipak je bio što je njezina vlada prethodno izgubila većinu te je ona bila tek premijerka u tehničkom mandatu, pa su u Bruxellesu procijenili da ona zbog toga ne ulijeva povjerenje i nije dobar izbor ni za povjerenika u EK, a kamoli za potpredsjednika. Kako se Plenković zacijelo dobro sjeća te epizode, očekivati je da primirje unutar vladajućeg HDZ-a ima veze s time. Plenkoviću je, dok traje utrka oko visokih funkcija u EK, potreban apsolutni mir i u njegovoj stranci i u Vladi, kako se ne bi dogodilo ništa što bi mu moglo umanjiti izglede. Premda je i prije održavanja euroizbora, a pogotovo nakon izbora u medijima bilo mnogo nagađanja da kreće konačni obračun plenkovićevaca s raznim “saboterima”, sada je logično pretpostaviti da se neće nastaviti potraga za “crnim labudima” i penaliziranje i plašenje neposlušnih, nego bi naprotiv moglo biti proglašen sveopći “mir i dobro”. To bi stanje trebalo, dakle, potrajati minimalno do studenoga kako Plenković ne bi riskirao nastavak karijere u Bruxellesu. Njemu će eventualni odlazak u EK mnogi u političkom smislu uzeti za zlo, ali realno gledajući, ako postoji šansa da jedan Hrvat zadobi jednu od važnih funkcija u središtu Unije, onda tu priliku ne bi trebalo prokockati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U protivnom Hrvatska bi ostala na razini potpuno nevažnog povjerenstva za “međunarodnu suradnju i razvoj”, koje je u ovih pet godina u EK vodio nevažni Neven Mimica. Dogodi li mu se uspješan rasplet, u skladu s kodeksom koji je na snazi u EK, Plenković neće moći zadržati funkciju predsjednika HDZ-a. Njegov odlazak u Bruxelles pretpostavljao bi, dakle, ili održavanje trenutnih izbora u HDZ-u ili ustoličenje v.d. predsjednika na razdoblje od šest mjeseci. Pretpostaviti je da bi se išlo na funkciju v.d.-a. A zamjenik mu je – Milijan Brkić. Kako na njega već godinu dana traje hajka, bit će zanimljivo promatrati nova preslaganja. Plenkovićev bi odlazak, naravno, pretpostavljao i izbor novog premijera.

(…)

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Večernjem listu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.