Ni sad nema mjesta u vrtićima, a ukine li se mjera roditelj odgojitelj još 4000 djece čekat će u redu

Ove je godine za upis u zagrebačke gradske vrtiće prijavljeno 8700 djece, a nakon žalbenog roka upisana su 7293, prema podacima iz Ureda za obrazovanje. Dakle, kad zbrojimo broj prijavljenih i djece koja su sada dio mjere, do jeseni bi mjesto u vrtiću moglo tražiti nešto više od 12.800 djece, a moći će se primiti oko 56 posto. Neki bi do tada, doduše, već mogli krenuti u školu, no ipak je riječ o broju koji Zagreb s trenutačnim kapacitetima od 60 dječjih vrtića jednostavno ne može “progutati”, piše Večernji list.

Stvorit će se još jedan problem

– Budući da neće moći živjeti od 1000 kuna, gotovo svi korisnici mjere morat će tražiti posao i djecu poslati u vrtić. Bit će to prava navala, a stvorit će se još jedan problem. Prednost pri upisu u vrtiće imaju obitelji s više djece, a korisnici mjere upravo su u toj kategoriji. To znači da će ispaštati roditelji s jednim ili dvoje djece koji nemaju baka-servis – upozorava Lovro Marković, zastupnik Mosta. Sličnog je mišljenja i Katarina Turković Gulin, predsjednica Udruge odgajatelja u dječjim vrtićima SIDRO, koja s Gradom surađuje na rješenju problema.

Već i sad nema dovoljno vrtića pa se u nekim slučajevima na 40 kvadrata gura 30 djece o kojima se usto brine samo jedna odgojiteljica.

Roditelji odgojitelji, podsjetimo, već četiri tjedna prosvjeduju, a u međuvremenu je iznesen plan Grada da se do kraja iduće godine sagrade četiri vrtića, a do 2026. njih 26, za što je predviđeno 838 milijuna kuna. Gradili bi se u četvrtima gdje ih nedostaje, ističu, pa je najavljeno da će do kraja 2022. prvi osvanuti na Žitnjaku.

Unajmljivanje i adaptiranje poslovnih prostora

Grad usto planira poslovne prostore adaptirati u čuvaonice za djecu, a posljednjih dana sve se više spominje i opcija unajmljivanja.

– Proširenje kapaciteta u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja ostvarit će se zakupom namjenskih prostora, zakupom nenamjenskih prostora i njihovim dovođenjem u namjenu dječjih vrtića te adaptacijom i uređenjem postojećih prostora u nenamjenskim objektima u vlasništvu Grada za namjenu vrtića – objašnjavaju u Uredu za obrazovanje te dodaju da će nastaviti i sa sufinanciranjem privatnih i vjerskih vrtića te djelatnosti dadilja.

Dok u udruzi SIDRO te planove pozdravljaju, Marković se toj ideji protivi:

“Ne možeš napraviti vrtić u bilo kakvom prostoru, a većina njih u lošem je stanju” – ističe on.

Grad usto planira poslovne prostore adaptirati u čuvaonice za djecu, a posljednjih dana sve se više spominje i opcija unajmljivanja.

Prijedlogom proračuna za 2022., koji je na dnevnom redu sutrašnje Skupštine, planirana je i gradnja objekata u Ivanjoj Reki, Sesvetskom Kraljevcu i Svetoj Klari, što bi trebalo stajati 52 milijuna kuna. Svi s liste, spomenimo, već su nekoliko godina uvrštavani u program kapitalnih ulaganja, a u ožujku je bivši pročelnik Ureda za obrazovanje Ivica Lovrić rekao da se 2021. planira početi s gradnjom tih vrtića, kao i onih u Odranskom Obrežu i Kašini.

Izvor: narod.hr