Vlada je u četvrtak ocijenila da Mostov prijedlog zakonskih izmjena treba doraditi do drugog čitanja zbog niza manjkavosti i nedorečenosti , te najavila pripremu cjelovitog zakona o toj materiji koji bi u Sabor trebao biti upućen prije ljetne stanke. Iz HDZ-a su poručili kako će, do donošenja novog zakona, podržati Mostov zakonski prijedlog.
Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu prihvatio je u petak izmjene Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je predložio Klub Mosta, a o kojima danas u prvom čitanju treba raspravljati Hrvatski sabor.
Sabor je nastavio rad raspravom o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
“Vidim da je tema vruća, dobio sa repliku dok još nisam počeo ni govoriti. Vrijeme je pokazalo kako je arhivski zakon postao glavnom preprekom za istraživanja recentne hrvatske povijesti”, kazao je Nikola Grmoja, javlja Dnevnik.hr.
Kazao je kako arhivsko gradivo mora biti dostupno svima.
“Po sili zakona želimo da se otvori svo gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti”, rekao je Grmoja i apelirao da se prilikom rasprave ne obezvrijeđuju žrtve komunističkih režima.
Grmoji je replicirao Željko Glasnović (nezavisni)
“Čestitam vam na jednom od najvažnijih izlaganja u saboru u hrvatskoj povijesti. Glavni uzroci zla i podjela su nikad raskrinkani komunistički mediji. Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima”, kazao je Glasnović.
“Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću je dimna zavjesa jer je pola ljudi koji sjede u njemu dolaze iz tog režima”, kazao je Glasnović.
Mirando Mrsić (SDP) kazao je kako se u prošlost vraća kada se ne zna što bi s budućnošću.
“Jasno je da je ovaj zakon tu samo zbog lokalnih izbora. On za građane RH ne znači ništa”, kazao je Mrsić i dodao kako je za građane važno ono što se događa nakon 1990.
“Koplja će se oko ovog zakona lomiti u HDZ-u”, rekao je Mrsić i pitao Grmoju jesu li u pisanju zakona koristili savjete gospodina Hasanbegovića.
“Hasanbegović nije sudjelovao u pisanju ovog zakona. I HDZ i SDP kažu da se nemaju čega bojati pa onda ne vidim zašto ne bismo otvorili arhive”, kazao je Grmoja.
Nenad Stazić (SDP) kazao je Most proizvoljno odredio granicu s 1990. godinu.
“Podržavam vašu intenciju i pozivam vas da pomaknemo granicu. Dosta mi je difamacija da su neki HDZ-ovci u ratu trgovali naftom i da se obitelj Gojka Šuška obogatila. To građane više zanima od onoga što se događalo prije”, kazao je Nenad Stazić.
Nikola Grmoja kazao je kako je ujedno riječ i o pretvorbenom razotkrivanju jer je riječ o istim ljudima.
Istaknuo je da bi bilo dobro da se sve stranke ograde od bivšeg komunističkog režima.
Grmoja je upozorio i da je jedan od ključnih dokumenata za suđenje u Münchenu pronađen u arhivu Hrvatskog sabora.
Jedini svijetao primjer je pismohrana Hrvatskog sabora
Podsjetimo, nevjerojatnu priču o svojim arhivskim avanturama iznio je prošle godine Siniša Pavlović, odvjetnik u “Slučaju Đureković” na münchenskom procesu Udbinim šefovima Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću.
Naglasio je da je situacija s hrvatskim arhivima ukupno gledano, otužna i neodrživa.
“Kopali smo i još kopamo svagdje. Naravno, prva adresa je Hrvatski državni arhiv, ali tražili smo i po Arhivu grada Zagreba, po pismohrani Grada Zagreba, bili smo i u pismohrani Hrvatskog sabora, čak smo pretraživali arhivske dokumente zagrebačkih Gradskih groblja. Tražili smo dokumente koji mogu pomoći rasvijetliti ubojstva Stjepana i Damira Đurekovića, dakle primarno one dokumente koji su nastali djelovanjem tajnih službi bivše Jugoslavije i SR Hrvatske, ali i političkih i državnih tijela iz toga doba”, rekao je Pavlović.
“Jedini zaista svijetao primjer je pismohrana Hrvatskog sabora gdje ne samo da smo zaista pronašli sve što smo pretpostavljali da bi tamo moralo postojati, nego je i građa savršeno sređena.”
“Zaposlenici Hrvatskog sabora s kojima smo kontaktirali mogli bi držati predavanja našoj državnoj administraciji o primjerenom odnosu prema strankama. Korektan tretman doživjeli smo i u nekim zagrebačkim gradskim službama, ali nažalost gradski službenici nisu mogli promijeniti činjenicu da su neki dokumenti jednostavno nestali.
“Primjerice, nigdje u Gradu Zagrebu ne postoji pismohrana nekadašnjih komisija za ispitivanje podrijetla imovine koje su u posljednjih dvadesetak godina bivše Jugoslavije bile nerijetko korištene kao mehanizam za obračune s neprijateljima tadašnjeg režima. Zanimljivo je da službenici koji su preuzimali dokumentaciju poslije prvih demokratskih izbora, u privatnim razgovorima opisuju da se primopredaja svodila na predaju ključeva od redovito posve ispražnjenih prostorija pismohrana tadašnjih zagrebačkih općina”, rekao je odvjetnik Pavlović za Slobodnu Dalmaciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa