Njemačka političarka o zaostacima komunizma u Hrvatskoj: ‘Nije se dogodila smjena elita u znanstvenim i akademskim krugovima’

Michael Panse. https://www.flickr.com/photos/michael-panse-mdl/3527910945 / wikimedia commons

Članica predsjedništva vladajuće njemačke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Dagmar Schipanski (76) prošlog je tjedna gostovala u Zagrebu na konferenciji o 30. obljetnici pada Berlinskog zida. Obljetnicu su organizirale Zaklada Konrad Adenauer i Centar za obnovu kulture. Nekadašnja kandidatkinja za predsjednicu Njemačke u intervjuu za Večernji list, koji djelomice prenosimo, govori o iskustvu života u Istočnoj Njemačkoj (DDR) u kojoj je iz prve ruke svjedočila posljedicama komunizma te otkriva koji su najveći zaostaci komunizma u Hrvatskoj.

Radila je kao fizičarka, a u politiku je ušla tek po uspostavi demokracije. U 2000-ima je bila i ministrica znanosti u pokrajinskoj vladi Tiringije, koja je bila dio DDR-a prije 1990., te predsjednica parlamenta te pokrajine.

“U Istočnoj Njemačkoj na vlasti je bila takozvana diktatura proletarijata koja je suzbijala slobodu govora i u kojoj su se veliki dijelovi stanovništva međusobno špijunirali. U fokusu je bio kolektiv, a ne pojedinac. S druge strane Berlinskog zida nalazila se Zapadna Njemačka u kojoj je pak pojedinac bio u središtu pažnje, a ne zajednica. Tamo je vladala sloboda govora, kretanja, misli koje su ljudima na istoku bile oduzete”

“Bili smo ujedinjeni preko noći: na istoku smo se morali naučiti nositi sa slobodom koju smo izborili, a na zapadu su ljudi morali prihvatiti da će razvoj na istoku biti znatno različit”, govori Schipanski.

“Mislim da bi cijelo društvo trebalo govoriti o komunizmu i posljedicama koje je ostavio. Komunizam uvijek vodi diktaturi jer sve tretira kao jednake u krivom smislu te ne dopušta slobodu govora ili misli. Primjerice, staljinizam, maoizam, situacija u Laosu ili pak Svjetleći put u Peruu pokazuju da taj fenomen diljem cijelog svijeta uvijek vodi istim rezultatima. To također znači da se posebno centristi moraju baviti slučajem komunizma”, naglašava ugledna političarka.

>Poljski državni Institut nacionalnog sjećanja 20 godina lustrira državu: Do sada su prikupili 90 kilometara arhivske građe, intervjuirali 103.000 svjedoka…

>Lustracija u Poljskoj se nastavlja: Ministar sigurnosti riješit će se tisuće djelatnika s komunističkom prošlošću

>Lustracija u Njemačkoj: Kako su otvoreni arhivi Stasija i zašto se isti model ne bi mogao primijeniti u Hrvatskoj?

S obzirom na to da je upoznata sa situacijom u Hrvatskoj koja je prošla drugačiju tranziciju od drugih zemalja zbog rata i zbog, kako kažu mnogi ekonomisti, još uvijek prevelike uloge države u gospodarstvu, Schipanski je istaknula što vidi kao najveće zaostatke od komunizma u Hrvatskoj.

“Koliko mogu vidjeti, najveća je razlika u tomu što se nije dogodila smjena elita, posebno ako se pogledaju znanstveni i akademski kadrovi, uključujući društvene i humanističke znanosti. U njima je komunistički način razmišljanja najviše ostao.”

“Što se gospodarstva tiče, vjerujem da bi se država trebala držati podalje od njega te bi samo trebala dati pravni okvir i pustiti da tržište samo radi i to bi potaknulo natjecanje. Socijalistički ekonomski sustav ima regulativne mehanizme koji štete slobodnom i poštenom natjecanju”, zaključuje Schipanski koja je kao dekanica tehničkih sveučilišta sudjelovala u pokretanju startupa te zaključuje da je njemački zakonodavni okvir u kojem su te tvrtke otvarane bio koristan za one koji su ih pokretali.

Intervju u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list