Veliko zanimanje javnosti izazvala je neobrazložena smjena u vrhu Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) na zatvorenom dijelu sjednice hrvatske Vlade u četvrtak.
Razriješena je dosadašnja ravnateljica Državnoga hidrometeorološkog zavoda Nataša Strelec Mahović te je novom ravnateljicom zavoda imenovana Branka Ivančan-Picek.
> Vlada razriješila Natašu Strelec Mahović s dužnosti ravnateljice DHMZ-a
Branka Ivančan-Picek zamijenila je Natašu Strelec Mahović koja je na dužnosti ravnateljice DHMZ-a bila od svibnja 2016. godine.
Novu ravnateljicu između ostalog očekuje nastavak započetih zahtjevnih poslova modernizacije cjelokupne meteorološke motriteljske i hidrološke mreže te mreže za praćenje kvalitete zraka, financiranih iz sredstava EU-a u visini od 85 %, u cilju unapređenja kvalitete informacija koje pruža DHMZ, kao i priprema projektne dokumentacije za izgradnju nove zgrade DHMZ-a planirane na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj, piše DHMZ.
Iz meteorološke udruge Crometeo odmah su reagirali priopćenjem u kojem daju podršku smijenjenoj ravnateljici Nataši Strelec Mahović. Ističu da su zatečeni smjenom, te poručuju da će njihova udruga uvijek će raditi na dobrobit hrvatske meteorologije i domaće javnosti.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Bez ikakve namjere da se miješamo u djelokrug Vlade, a još manje u upravljanje DHMZ-om, naša nevladina udruga koja se bavi meteorologijom želi naglasiti da osjeća krajnju tugu zbog smjene ravnateljice koja je u našim očima bila garancija budućnosti hrvatske meteorologije. Želimo nagalsiti da nemamo ništa protiv nove ravnateljice, koja je istaknuta hrvatska meteorologinja niz godina, već nam je krivo da se ova promjena događa naglo i bez obrazloženja.
Zabrinuti smo jer Vlada ničim nije obrazložila smjenu izrazito kompetentne i apolitične osobe. U kratko vrijeme svoga mandata mnogo stvari su se za Hrvatsku meteorologiju pokrenule na bolje. Zar nije dovoljno reći da upravo Nataša Strelec Mahović i njen tim stoje iza dobivenog METOMONIC projekta, “teškog” 343,9 milijuna kuna! Dobivanjem bespovratnih sredstava ovog projekta obnovit će se i postaviti na stotine meteoroloških postaja, a prvi put u povijesti Hrvatska će i na Jadranu dobiti tako potrebne meteorološke radare. Kako to da smo se sva ta desetljeća za nama nismo sjetili postaviti radare i tako smo postali zadnja “crna rupa Europe” koja nije njima pokrivena, a sada kada je netko napravio povijesni iskorak za hrvatsku meteorologiju, miče ga se i to bez obrazloženja. Ako već obrazloženje niste dali dosadašnjoj ravnateljici, mogli ste to dati zainteresiranoj javnosti.
Meteorologija je važna grana znanosti koja itekako ima utjecaja na svakodnevni život, a mi smo kao udruga građana koja se aktivno bavi meteorologijom i njenim razvojem itekako zainteresirana i da državna meteorologija ide u smjeru kompatibilnim s vremenom u kojem životom. A skandalozni predloženi nacrt Zakona o hidrometeorološkoj djelatnosti povratak je u 19. stoljeće. Pokušaj je to da se drakonskim novčanim kaznama i ostalim vidovima represije pokušava reducirati pluralizam meteorološkog djelovanja u RH kojeg naše udruge neće gledati benevolentno.
Nama susjedna Republika Slovenija donijela je novi zakon nedavno, i ni po čemu ne podsjeća na stavke predloženog i skandaloznog nacrta Zakona u RH. Neistina je da u zemljama EU nema udruga poput naših, naprotiv. Povijest civilnih meteoroloških udruga mnogo je starija od hrvatske i seže u drugi dio 20. stoljeća.
Naša grupa udruga počinje intenzivne kontakte sa srodnim udrugama i meteorološkim asocijacijama diljem EU da se i njihovu javnost upozna s tim što se pokušava provesti u Hrvatskoj.
Još jednom zahvaljujemo gospođi Strelec Mahović na svemu što je napravila za hrvatsku meteorologiju, ali i na sasvim novom i konstruktivnom pristupu dijaloga koje je otvorila s našim udrugama i to nakon mnogo godina “mraka”.
Na kraju se pitamo čemu tolika žurba oko novog zakona. Ako nije donesen svih ovih godina, pa i desetljeća, sada ga netko želi preko noći. Strahuje li netko možda od novih parlamentarnih izbora u skoroj budućnosti i gubitka političke moći?
Naša udruga uvijek će raditi na dobrobit hrvatske meteorologije i domaće javnosti. Želimo se baviti meteorologijom i njenim daljnjim unaprjeđenjem, na nekomercijalnim osnovama.
U tome nas neće spriječiti ni političari ni loši državni činovnici.
Tko je Branka Ivančan-Picek?
Branka Ivančan-Picek diplomirala je (1979.) i doktorirala (1998.) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (naslov doktorske disertacije: “Generiranje atmosferskih vrtloga nad područjem Jadrana”). U znanstvenom je zvanju više znanstvene suradnice.
Od 1979. godine zaposlena je u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), najprije u Prognostičkom sektoru (do 2001.), a od 2001. radi u Službi za meteorološka istraživanja i razvoj kao pomoćnica ravnatelja gdje vodi i koordinira istraživačke i operativne poslove. Članica je Hrvatskog meteorološkog društva i članica uređivačkog odbora Hrvatskog meteorološkog časopisa. Od 2002. godine akreditirana je članica hrvatske delegacije u Komisiji za znanost Svjetske meteorološke organizacije.
Područje istraživačkog i operativnog rada je mesoskalna dinamika i modeliranje: utjecaj orografije na atmosferu, olujni lokalni vjetrovi, zavjetrinska ciklogeneza, olujne vremenske pojave, vremenska prognoza. Rezultati njezinog istraživanja nalaze primjenu u dijagnosticiranju i prognoziranju vremenskih pojava, osobito ekstremnih pojava što je iznimno važno za njihovu ranu i pravodobnu najavu u okviru sustava upozorenja.
Mentor je diplomskih i doktorskih radnji, a sudjeluje i u nizu povjerenstava za ocjenu diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Sudjelovala je na više znanstvenih projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a bila je voditeljica projekta «Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj» – i to u razdoblju od 2002. do 2013. Također, sudjelovala je i na međunarodnom projektima (NSF – Nature and theory of severe bora storm; MAP – Mesoscale Alpine Project; WMO-MEDEX – Cyclone that produce high impact weather in the Mediterranean; HyMeX – Hydrological cycle in Mediterranean Experiment; koordinatorica je aktivnosti DHMZ-a na HORIZON2020 projektu EU-CIRCLE – Europski okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture na klimatske promjene).
Tekst se nastavlja ispod oglasa