U sljedećih mjesec i pol Sabor mora izabrati 10 novih ustavnih sudaca. Od danas pa sljedeća dva tjedna svi zainteresirani mogu se prijaviti za mjesto ustavnog suca. No za konačni bi izbor, od znanja i stručnosti, opet mogla biti važnija politička podobnost.
Naime, 7. lipnja iz Ustavnoga suda odlazi četvero sudaca – predsjednica suda Jasna Omejec te troje sudaca Aldo Radolović, Marko Babić i Snježana Bagić. A s obzirom na to da od početka ove godine Ustavni sud radi u vrlo okrnjenom sastavu, s 10 umjesto trinaest sudaca koliko bi ih trebao imati, odlaskom četvero sudaca početkom lipnja Ustavni bi sud izgubio kvorum potreban za rad. Naime, za kvorum i kakvo-takvo funkcioniranje Ustavni sud mora imati najmanje sedam sudaca.
Uz prethodno naveden, suci su još Mato Arlović, Slavica Banić, Mario Jelušić, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović.
Ne izabere li Sabor do 7. lipnja nijednog suca, rad Ustavnog suda bit će blokiran, a to znači da je nemoguće održati bilo kakve izbore u državi jer nema suda koji bi nadzirao ustavnost izbornog procesa i proglasio konačne izborne rezultate.
Jutarnji list je ovih dana objavio neslužbene informacije po kojima su HDZ i SDP utvrdili liste ljudi koje bi voljeli vidjeti u Ustavnom sudu.
Na HDZ-ovu listu svrstano je dvoje sadašnjih sudaca Ustavnog suda, Snježana Bagić i Mario Jelušić, sudac kaznenog odjela Vrhovnog suda Branko Brkić, Davorin Mlakar i bivši sudac zagrebačkog Županijskog suda, danas odvjetnik Miroslav Šumanović.
Na oporbenoj listi navodno je troje saborskih zastupnika SDP-a, Josip Leko, Ingrid Antičević-Marinović i Orsat Miljenić, te dvoje odvjetnika, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Koja je funkcija Ustavnog suda?
Ustavni sud je institucija koja jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga su nadležnosti Ustavnog suda najveće i najodgovornije: suglasnost zakona i propisa sa Ustavom, ocjene ustavnosti zakona i inicijativa, praćenje ostvarivanja ustavnosti i izvještavanje Hrvatskog sabora o uočenim neustavnostima, rješavanje sukoba nadležnosti tijela sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti; odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike u skladu s Ustavom, te brojne druge nadležnosti od izuzetne (in)direktne važnosti za svakodnevni život građana Hrvatske.
Neovisan je o bilo kojim tijelima izvršne vlasti, a posebno o vladi i predsjedniku države. Bitno je naglasiti nešto što je malo poznato građanima Hrvatske: Ustavni sud ne spada u trodiobu vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska), te je u praksi ‘iznad trodiobe vlasti’!
Tko su suci i koliko ih ima ?
Ustavni sud čini trinaest sudaca. Bira ih Hrvatski Sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora.
Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Zbog toga često suci Ustavnog Suda bivaju ljudi kojima dvije najveće stranke SDP i HDZ ‘daju vjetar u leđa’, a nije rijetkost da su to čak i bivši istaknuti članovi pojedinih stranaka.
Tako često suci Ustavnog Suda bivaju ljudi kojima dvije najveće stranke SDP i HDZ ‘daju vjetar u leđa’, a nije rijetkost da su to čak i bivši istaknuti članovi pojedinih stranaka kao što su trenutni suci Ustavnog suda: Mato Arlović, bivši najviši dužnosnik SDP-a ili Miroslav Šeparović, bivši član Središnjeg odbora HDZ-a.
Tko može biti ustavni sudac i koliko traje mandat?
Za suca Ustavnog suda može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.
Ovo pitanje je svako vrijedno dubljeg razmatranja posebno stoga što su mnogi ustavni suci dolazili često iz političkih stranaka, uglavnom HDZ i SDP-a.
I najnoviji pokušaj ‘guranja’ donedavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za ‘prazno mjesto 13. suca’ Ustavnog suda i to od strane premijera Milanovića primjer je političkog ‘vjetra u leđa’. Javna je tajna da je Bajić vrlo blizak SDP-u i premijeru Milanoviću, a sjećamo se kako su se zajedno iz ‘petnih žila’ trudili izbjeći izručivanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. Iz Njemačke su tada stizale ozbiljne optužbe na račun Vlade i DORH-a da štite visoke obavještajne dužnosnike bivše Jugoslavije od optužbi za organiziranje ubojstava na teritoriju strane države.
Sadašnji ustavni suci: Jasna Omejec, Mato Arlović i Miroslav Šeparović bili su visoki dužnosnici HDZ –a, SDP-a i LS-a, a dio ostalih je također bio blizak dvjema najvećim strankama.
Nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske su sljedeće:
– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
– može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana;
– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske;
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor;
– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad;
– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova;
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor;
– ako utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti, o tome Ustavni sud obavještava Vladu, a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada, obavještava Hrvatski sabor;
– na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donosi odluku kojom predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike u slučaju duže spriječenosti predsjednika Republike uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku;
– daje prethodno odobrenje za pritvor i za pokretanje kaznenog postupka protiv Predsjednika Republike;
– odlučuje o žalbi protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o razrješenju suca sudačke dužnosti, te odlučuje o žalbi protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti suca, sve u roku od 30 dana od dana primitka žalbe (odluka isključuje pravo na ustavnu tužbu)