Oba referenduma koja su inicirana prošle godine pokazala veliku polarizaciju u društvu

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, govoreći danas o Izvješću o radu za 2013. istaknula je da je Ured zaprimio najveći broj predmeta od svog osnutka, 63 posto više u odnosu na 2012. godinu.

Vidović je naglasila da građani i dalje ne znaju što je diskriminacija, ne znaju se zaštititi od diskriminacije i ne prijavljuju je.

Na pitanje novinara portala narod.hr pravobraniteljica Vidović komentirala je kako se reagiralo na “niz fizičkih napada i vrijeđanja volontera i volonterki inicijative za skupljanje potpisa za referendum U ime obitelji, koji su kulminirali ozljedama volontera i paljenjem štanda, fizičkom napadu na bogoslove iz Manastira Krka te prijetnjama smrću studentskome kapelanu”, što stoji u Izvješću o radu iz 2013. koje je na dnevnom redu Sabora.

Vidović je rekla da su “oba referenduma koja su inicirana prošle godine pokazala veliku polarizaciju u društvu, djelomično pokazala, a djelomično prouzrokovala. Ono što je jako važno, da u pitanjima u kojima se ne slažemo, pokažemo način da o njima argumentirano razgovaramo. To je nešto na što ja mogu i trebam ukazivati”, smatra Vidović.

“Institut pučke pravobraniteljice nije tijelo koje može kažnjavati i prozivati, no možemo pozivati na to da javna debata i diskurs, koji se koristi bude uvažavajući i tolerantan te da pronalazimo nešto oko čega se možemo složiti, a ne nešto što nas udaljava”, kazala je Vidović.

“Svi koji smo uključeni u javne rasprave trebamo se suzdržati od bilo kakvog govora mržnje, vrijeđanja i netolerantnog izražavanja”, rekla je Vidović.

Izvješće o radu pučke pravobraniteljice objedinjuje pregled stanja ljudskih prava u Hrvatskoj u svim nadležnostima institucije te pregled rada Ureda, a kao jedan od zaključka izvješća stoji da je najveći broj pritužitelja iz Zagreba i središnje Hrvatske, čime su zaključili da je nedovoljna dostupnost Ureda iz udaljenih sredina te su potrebni područnih ureda.

Najveće povećanje pritužbi građana Uredu je iz područja stambenog zbrinjavanja, postupanja policijskih službenika, prava na zdravlje i zdravstveno osiguranje, provođenje ovrha, vlasničkih i stambenih odnosa te graditeljstva i prostornog uređenja.

Kroz izvješće pravobraniteljica je došla do zaključka da su zakoni i njihov primjena neusklađeni, posebno Zakon o upravnim postupcima, a javno upravo nije dovoljno učinkovita.

Ugrožavanje i kršenje prava nacionalnih manjina i diskriminacija temeljem etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, što je ujedno i najzastupljenija diskriminacijska osnova, osobito pripadnika srpske i romske nacionalne manjine,također je dio izvješća koje je pravobraniteljica uputila Hrvatskom Saboru.

Socijalne naknade su nedopustivo niske, nedostatne za podmirenje osnovnih životnih potreba osobito starijih osoba bez mirovine, ocijenio je Ured pučke pravobraniteljice te smatraju da je potrebno bolje informiranje ovršenika, bolji nadzor financijskih institucija, usklađene mjere socijalne politike za ublažavanje negativnih učinaka ovršnih postupaka na najsiromašnije građane.

Izvješće o radu Ureda pučke pravobraniteljice iz 2013. izvijestilo je o nedostatnoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite u zatvorskom sustavu, što je dodatni problem, uz prenapučenost sistema.

Potrebno je ojačati službe za zaštitu mentalnog zdravlja na lokalnoj razini, stoji u izvješću, a također postoje i praznine u reguliranju postupka lišavanja slobode osoba s duševnim smetnja, izvijestila je pravobraniteljica Vidović.

Tijekom 2013. nije bilo mučenja, ali jest postupanja koja predstavljaju neljudsko ili ponižavajuće postupanje.

Na pitanje novinara naroda.hr pravobraniteljica Vidović objasnila je kako njezin ured može utjecati na situaciju u psihijatrijskim bolnicama.

“Redovitim obilascima, provjeravamo cijeli niz okolnosti funkcioniranja i postupanja. U to su uključeni razgovori s pacijentima i osobljem, proučavanje kartona, razmatranje postupanja pridržavanje pravilnika i zakona, a nakon toga pišemo izvješće i šaljemo svima za kojima mislimo da je važno. Skrećemo pažnju na propuste koje smo primijetili te tražimo da se isprave ili u konkretnoj ili u načelnoj razini”, kazala je Vidović.

“U godinu dana vidim pomake Ureda, prošle godine kada smo govorili o Nacionalnom preventivnom mehanizmu i upravi za zatvorski sustav, uopće nam nisu odgovarali na upite i izvješća, dok ove godine nakon podnošenja izvješća dobili smo odgovor na svaki dopis koji smo poslali”, komentirala je Vidović odjek Ureda pučke pravobraniteljice u društvu.

„Mi se možda nećemo svaku put složit, no važno je otvorenu komunikaciju imati sa zajedničkim ciljem što boljeg položaja, ovom slučaju osoba kojima je ograničena sloboda kretanja“, zaključila je Vidović.