Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilježila je u srijedu u Knjižnici HAZU-a svoj dan i 165. godišnjicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2025. godini.
Dan HAZU-a slavi se u spomen na 29. travnja 1861., kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta je odluka provedena nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I.
Predsjednik HAZU-a, akademik Velimir Neidhardt rekao je da je dugi hod kroz povijest Akademije ostvaren zahvaljujući ponajprije neprijepornom stvaralačkom i moralnom autoritetu Akademijinih članova, “onih koji su je gradili i nas koji je nosimo danas.”
– U razdoblju od 160 godina neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina i ideoloških zabluda, napomenuo je predsjednik HAZU-a te dodao da je napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno prihvatila svoje hrvatsko ime.
Rekao je da na tim čvrstim i davnim temeljima, u kojima se isprepleće i tisućljetna baština Hrvatskog Kraljevstva, počiva i današnja Hrvatska, sa svojom Akademijom koja je svijest i savjest hrvatske nacije, čuvar hrvatske baštine, promicatelj znanstvenog razvoja i umjetničke kreativnosti kao djelatnog hrvatskog doprinosa globalnom napretku i baštini čovječanstva. Istaknuo je da je od svojeg osnutka do kraja 2025. Akademija objavila ukupno 7095 svezaka raznovrsnih publikacija, piše HRT.