Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odgovorila je na pitanja o sukobu sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem oko obnove. Također je komentirala i uplaćivanje doprinosa samostalnim umjetnicima.
“Ja sam zaista u tišini odradila, u mom resoru, apsolutno najveći dio obnove. Mi smo preuzeli više od 500 zgrada, svi objekti javne namjene u Gradu Zagrebu. Jedan euro iz gradskog proračuna nije otišao za obnovu nekog javnog objekta glavnog grada. Utvrdili smo da ni spomeničku rentu nisu trošili kako su trebali. Bila sam emotivna to jutro jer je izgovorio da su oni odradili 90 posto posla oko obnove. Prvo, to je laž, drugo, to je uvreda.
To je bio jedan post, dalje o tome nisam razgovarala jer mislim da smo mi dužni završiti taj proces. Ako vam omogućim 15 milijuna eura za Mirogoj, a vi ne napravite ništa za pet godina i kažete da ste napravili 90 posto… Sve što je napravljeno za konstrukcijsku obnovu je napravilo državnim sredstvima putem Ministarstva kulture i medija. Imajte toliko pristojnosti da kažete hvala, a ne njihov je slogan ‘može se kad se ne krade’…”, govori ministrica.
> Što Ministarstvo traži za zagrebački GUP od Tomaševića?
Ona kaže da je suradnja Vlade s Gradom Zagrebom, usprkos svemu, korektna jer je to politika Vlade. “Međutim, ne možete biti licemjer, stati ispred kamere i reći da ste vi odradili 90 posto. I dalje ja zovem Korlaeta i on mene, mi smo dnevno u kontaktu. Korektna je, takva treba i mora biti, ali činjenica je da oni nisu odradili ni približno koliko su mogli i trebali”, kaže.
Obuljen Koržinek o samostalnim umjetnicima
Ministrica kulture i medija Nin Obuljen Koržinek oglasila se vezano uz brojne upite medija oko ostvarivanja prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa. Naime, nakon uhićenja Mile Kekina zbog sumnji na malverzacije prilikom kupnje zemljišta u Istri, u fokus javnosti došla je informacija da njegove doprinose plaćaju porezni obveznici. Naime, Kekin se nalazi na popisu samostalnih umjetnika kojima država plaća zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Istovremeno, Kekin na godišnjoj razini zarađuje preko 130 000 eura.
“Žao mi je da se ta tema otvori kad se nađe neka ovako ekscesna situacija. Status umjetnika je nešto vrlo složeno”, kaže ministrica objašnjavajući da je sve bilo spremno za javnu raspravu o tome kad se dogodilo covid i ona je stada smatrala da u tim okolnostima ne treba ići u tako oportunu zakonsku izmjenu. Zatim je došao potres.
“To je sada ponovno došlo na red. Mi vodimo razgovore o tome. U mom mandatu, jedan od ciljeva je bio revidirati taj zakonodavni okvir, da on bude bolji, da bolje štiti umjetnike… Paralelno s tim sam naslijedila 0,56 posto državnog proračuna, danas je proračun za kulturu više od 2 posto”, govori.
> Zašto porezni obveznici plaćaju doprinose Kekinu: Evo što kaže ministrica Obuljen Koržinek
Ministrica smatra da treba uvesti reda
Kaže da je sadašnji zakonodavni okvir takav da se pravilnik može mijenjati samo ako se udruge većinski s tim slažu. “Mi smo cijelo vrijeme otvoren za dijalog. Uvijek postoje pojedinci koji nikad neće biti zadovoljni. Mi moramo osluhnuti bilo većine. Brine me što je sadašnji zakonodavni okvir u jednom dijelu nije usklađen s ostalim zakonima i zaista ga je nužno promijeniti, ali tako da ostane poticajan i zaštiti umjetnike”, kaže.
“Danas kad izgubite taj status vi morate ispočetka dokazivati svoje umjetničke kriterije. Neki umjetnici mogu godinu, dvije jako dobro zarađivati, a onda ništa. Zato se u Europi gleda taj fluktuirajući prihod. Vi ne možete umjetnika gledati godinu za godinom. Ne gledaju se cenzusi na razdoblje od godinu dana. Svaki samostalni umjetnik, pjevač, oko njega idu glazbenici koji ga prate, ide razglas, rentali, osiguranja… Svi su oni mali generatori velikog broja ljudi koji oko njih radi. Sadašnji sustav prepoznaje umjetnika samo kroz prihod koji ostvari kroz umjetnički honorar. Tu jednostavno treba uvesti reda”, kaže ministrica za Novi dan na N1.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/n1
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.