U ožujku 2021. godine Upravno vijeće HERA-e donijelo je Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom od 1. travnja do 31. prosinca te godine. Prema njoj je plin za kućanstva u Zagrebu poskupio za 10,3 posto, dok je u Koprivnici pojeftinio za 4,7 posto. Iz HERA-e su tada kazali da se krajnja cijena plina za javnu uslugu opskrbe sastoji od troška nabave, troška distribucije i troška opskrbe plinom.
Međutim, na globalnu cijenu plina utjecalo je nekoliko stvari, a veliki faktor odigrale su covid mjere koje su zaustavile gospodarstvo i usporile distribucijske lance. To vidimo i na primjeru OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) te 10 zemalja koje nisu članice OPEC-a te njihove naftne politike. Naime, još je krajem 2020. objavljeno da će OPEC i 10 ne-članica od 15. travnja smanjiti proizvodnju sirove nafte kao odgovor na brzo povećanje globalnih zaliha nafte u prvom tromjesečju 2020. godine.
Suzbijanje koronavirusa smanjilo proizvodnju
U to vrijeme, napori za suzbijanje širenja koronavirusa rezultirali su strmim padom potražnje za naftnim proizvodima i nižim cijenama sirove nafte. Počevši od svibnja 2020., sporazum OPEC+ poziva na smanjenje proizvodnje sirove nafte s početnih 9,7 milijuna barela dnevno koje se postupno smanjuje do travnja 2022. godine, kada završava sporazum. Međutim, kako je krenuo oporavak potražnja se povećala, a proizvodnja nije pratila taj trend, kazao je u listopadu 2021. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Isto tako, što se tiče Europske unije, EK je u srpnju 2021. zatražila poskupljenje plina za 25 posto do 2026. godine radi “zaštite klime”. Prema planu Europske komisije, ideja je sasvim ukinuti grijanje na plin do 2050. godine.
>Europska komisija traži poskupljenje plina za 25 posto do 2026. godine radi “zaštite klime”
Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac tom je prilikom za Novac.hr istaknuo: “Prijedlogom EK uklanja se financijska subvencija koju je dosad imao prirodni plin za grijanje u zgradama i takvo grijanje bi moglo poskupjeti i do 25 posto. Ovo je jak poticaj dekarbonizaciji gradova, a vjerojatno će utjecati i na geopolitičke odnose EU i Rusije”.
Unatoč poskupljenjima koja su se dogodila već u travnju, Tomislav Čorić, ministar gospodarstva i energetike, tvrdio je u rujnu da do daljnjeg povećanja cijena plina i struje zasad neće doći, odnosno da cijene ostaju iste, ali će do poskupljenja svakako doći u travnju 2022. godine.
U listopadu opet rasla cijena goriva
Međutim, samo mjesec dana poslije najavljen je rast cijene goriva zbog čega je najavljeno poskupljenje od 10 do 20 posto za usluge prijevoza robe i putnika. HEP je pak govorio da neće dizati cijenu plina, iako je u tom trenutku njegova cijena u EU i Velikoj Britaniji skočila za 25 posto.
Do novog pak obrata dolazi u Zagrebu gdje je Gradska plinara Zagreb-Opskrba podigla cijenu za tri puta za poduzetnike. Zbog toga je gradonačelnik Tomislav Tomašević odlučio smijeniti direktora tvrtke, a objašnjenje je bilo da je došlo do propusta u nabavi plina.
Tada je Igor Škrgatić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika kazao za Jutarnji list: “Utjecaj pandemije na gospodarstvo vidi se s odgođenim efektom jer su postojale horizontalne mjere koje su očuvale radna mjesta, ali ako se nastavi u ovom smjeru s inflacijom i rastom cijena energenata, sigurno će biti efekta i na radna mjesta. S druge strane, malo i srednje poduzetništvo je uvijek bilo žilavo i mijenja poslovne modele da preživimo.”
Nova poskupljenja u Zagrebu!
U to vrijeme reagirao je u ruski predsjednik Vladimir Putin koji je optužio Zapad za izazivanje energetske krize vlastitom neodrživom “zelenom politikom”, a Vlada Republike Hrvatske je potvrdila je ograničenje cijene naftnih derivata na mjesec dana, dok su za električnu energiju i plin za kućanstva, garantirane nepromijenjene cijene do kraja ogrjevne sezone.
Usprkos tome, fra Vladimir Vidović, voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu otkrio je za Večernji list da je u prosincu dobio pet puta veći račun za plin nego prethodne godine iako je potrošnja bila ista. Nakon medijskih napisa Grad je odlučio podmiriti troškove, no nije jasno koje će biti dugoročno rješenje, jer ovo očito nije, kako navodi fra Vidović.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je pak da su za znatno veće račune za plin u Zagrebu odgovorni gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova “ekipa”. Propustili su nabaviti plin po povoljnijim cijenama. Ćorić je tako odbacio Tomaševićeve optužbe da je kriv HDZ-ov kadar. “Šef Holdinga, na nekoliko mjeseci, postaje Vuković, on je mogao nabaviti plin kad god je htio. Ta nabavka koštala bi tri i pol, do četiri puta jeftinije nego što košta danas”, rekao je ministar.
Tomašević je pak krivnju svalio na direktora tvrtke Gradska plinara Zagreb-Opskrba čiju je smjenu najavio još u listopadu 2021. godine.