Vlada je u četvrtak donijela uredbu prema kojoj će kućanstva na cijenu električne energije plaćati solidarnu naknadu od tri lipe po kilovatsatu, čime će se financirati energija za kućanstva iz kategorije ugroženih kupaca.
Ugroženi kupci su oni koji privremeno ili trajno ne mogu plaćati energiju, a uvjeti su da su korisnici zajamčene minimalne naknade, članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, korisnici osobne invalidnine ili da žive u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine.
Status ugroženog kupca i visinu potpore utvrđivat će centri za socijalnu skrb. Sredstva prikupljena od solidarne naknade opskrbljivači će uplaćivati u državni proračun.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da su danas donesenom uredbom “rješava gorući problem najosjetljivije socijalne kategorije građana” pri čemu se ne terete ni proračun ni kompanije.
Premijer Zoran Milanović dodao je da se ne radi o “bacanju novca iz proračuna, nego odgovornom, preciznom i detaljnom poslu na kojem se radilo mjesecima”.
“Ljudi koji su potrebiti i koji nemaju dovoljno sredstava…bit će u konkurenciji za ovaj program i imati manje troškove grijanja”, rekao je Milanović. Dodao je kako je riječ o borbi za ljude, a ne za kupovinu glasova.
Vlada je danas donijela i nekoliko drugih uredbi iz područja toplinarstva i električne energije.
Prema Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, određuje se mogućnost da se odluka o ugradnji zasebnih mjerila toplinske energije u zgradi donese s 90 posto glasova suvlasnika, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima.
Bitna je novina i omogućavanje isključenja zgrade iz toplinskog sustava uz podnošenje zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika, na temelju prethodno postignute suglasnosti 90 poto glasova suvlasnika koja se računa po suvlasničkim dijelovima na zajedničkom mjerilu toplinske energije te uz prethodnu suglasnost distributera i opskrbljivača.
Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, Vlada želi stvoriti pravne pretpostavke za početak rada hrvatske burze kao i drugih burzi električne energije iz Europske unije na teritoriju Republike Hrvatske.
Ministar Vrdoljak očekuje da bi zagrebačka burza električne energije, mogla početi s radom u sljedećih 60 dana.
Opačić: Hrvatska u EU ima najveći broj osoba lišenih poslovne sposobnosti
Hrvatska ima najveći broj osoba lišenih poslovne sposobnosti među zemljama Europske unije, upozorila je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić u četvrtak na Vladi predstavljajući konačni prijedlog Obiteljskog zakona kojim će se, kako je istaknula, spriječiti kršenja ljudskih prava takvih osoba.
Ministrica je ponovno ustvrdila kako je prijedlog zakona koji šalju u saborsku proceduru rezultat činjenice da je prijašnji Obiteljski zakon Ustavni sud “srušio mimo zakonske procedure” te se pohvalila da je temeljem tog “srušenog” zakona u Hrvatskoj organizirano pet Centara za posebno skrbništvo koji su u godinu dana imali 1771 predmet.
Od tog broja, 1021 predmet odnosio se na zastupanje djece u sudskim sporovima, a u ostalim predmetima, koji su se odnosili na osobe lišene poslovne sposobnosti pokazalo se da je bilo vrlo malo osoba koje su trebale biti lišene te sposobnosti, navela je ministrica.
“Uglavnom se radilo o manipuliranju ljudima u želji da se dođe do njihove imovine i nekretnina ili zbog nekih drugih ciljeva”, upozorila je.
Ističe da je upravo kroz rad Centara, a čiji se nastavak rada osigurava kroz predloženi Obiteljski zakon, spriječeno kršenje ljudskih prava i lišavanje poslovne sposobnosti “jednog velikog broja ljudi”.
“Hrvatska je u EU zemlja s najvišem brojem osoba lišenih poslovne sposobnosti i to pokazuje ustvari jedno veliko kršenje ljudskih prava. Centrom za posebno skrbništvo to smo zaustavili, kao i traumatiziranje djece kada se nađu u sudskom procesu”, naglasila je.
Obiteljski zakon napravljen je isključivo da štiti osobe koje su slabije u društvu – djeci izloženoj u procesu razvoda braka i osobama koje se pokušava lišiti poslovne sposobnosti, poručila je Opačić.
20 milijuna kuna za tople obroke za djecu
Kroz mjere iz programa provedbe Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti osigurano je 20 milijuna kuna za tople obroke za 17.500 djece u osnovnim školama, istaknula je u četvrtak na sjednici Vlade ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
Naglasila je da je Hrvatska u ožujku prošle godine po prvi puta dobila takvu strategiju i naglasila da je u godinu dana od 78 mjera njih 56 provedeno u cijelosti.
Neke od mjera su i nadopunjene, dodala je istaknuvši kako je zahvaljujući većem priljevu sredstava iz Hrvatske lutrije osiguran novac upravo za tople obroke za djecu u školama, pomoć djeci u učenju, te prijevoz osoba starije životne dobi u sredinama koje su prometno izolirane.
Od 1. rujna tako će, rekla je Opačić, u školama biti osiguran topli obrok za 17.500 djece.
Osnovan Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar
Vlada je na sjednici donijela i odluku o prijenosu prava upravljanja nekretninom Hostel Borovo u Vukovaru na javnu ustanovu Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.
Hostel bi se koristio za smještaj i prehranu djece koja će boraviti u Vukovaru u sklopu projekta dvodnevnog posjeta učenika svih 8. razreda iz Hrvatske tijekom kojeg će ih se upoznati s vrijednostima Domovinskog rata i bitkom za Vukovar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa